Video
CGO podsjeća da je Ministarstvo evropskih poslova (MEP) već postojalo, u prvoj polovini rada Vlade Duška Markovića, a da je rasformirano u maju 2018. godine, a između ostalog i na prijedlog CGO-a.
To ministarstvo je vodio Aleksandar Andrija Pejović, za kojeg je po prijavi CGO-a, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) utvrdila da je prekršio ustavnu odredbu o nespojivosti funkcije, ali i niz drugih crnogorskih zakona i međunarodnih konvencija. Nakon toga je formirana Kancelarija za evropske integracije (KEI), pri kabinetu premijera, koja postoji i danas.
“MEP se pokazao kao neuspješan eksperiment, a rezultirao je i brojnim situacijama konfuzije unutar institucija. Naime, vještačko insistiranje na tom rješenju dovodilo je često do preklapanja nadležnosti, i jasno je bilo i tada da je ono nastalo samo kako bi se zadovoljile nečije lične ambicije”, navodi Zindović.
CGO ostaje na stanovištu da je ovakvo ministarstvo nepotrebno, jer za to nema racionalnog opravdanja, a može služiti jedino partijskim kombinatorikama, a na štetu strateškog i stručnog pristupa u javnom interesu.
“Ne bi bilo dobro da se predstojeća Vlada, koja je i oročena na godinu dana, vodi lošim praksama iz perioda vladavine DPS-a kada su se ministarstva formirala i rasformirala bez ikakvih prethodnih procjena, a kako bi se balansirale partijske potrebe”, ocijenila je Zindović.
Podsjeća i da su nakon ukidanja MEP-a upravo predstavnici Građanskog pokreta URA, javno istakli stav da MEP ne treba da postoji, uz argumentaciju sa kojom je i CGO bio saglasan.
“Sada je jasno da je MEP bilo formiran samo zbog toga da bi Pejović sebe mogao da naziva ministrom. Bilo mu je malo da bude samo glavni pregovarač, već je akumilirao funkcije, ali i plate”, govorio je tada Mileta Radovanić, generalni sekretar URE. Međutim, prije neki dan, sasvim je drugačiji stav iznio Filip Adžić, potpredsjednik URE, najavljujući ponovno formiranje MEP-a.
CGO smatra da se proces pregovora može i mora osnažiti na mnogo drugih načina, a koji neće voditi dodatnim problemima.
“Naime, postojeću Kancelariju pri kabinetu premijera treba zadržati, taj se model pokazao uspješnim u slučaju Slovenije, ali to podrazumijeva i imenovanje pregovarača koji ima kredibilitet, integritet, stručnost i snagu, i koji bi uz „politički kišobran“ premijera, ovaj proces otkočio i pokrenuo naprijed”, ističe Zindović.
CGO ukazuje da su evropski poslovi domaći poslovi, i da su za izvršenje tih zadataka podjednako zadužena sva ministarstva, i jedan ministar se, u tom pogledu, ne može pozicionirati kao paralelni premijer, kako je to Pejović pokušavao kroz formiranje MEP-a, a što je izazvalo kontraefekte i za proces evropskih integracija Crne Gore.
Dodatno, dodaje Zindović, potrebno je fokus staviti i na pregovaračku strukturu, koja u Vladi Zdravka Krivokapića, nije adekvatno usklađena sa novom metodologijom i ostala je glomazna, birokratizovana i neučinkovita, a izgubila je i značajan institucionalne memorije i ekspertskog kadra.
“To zahtijeva depolitizaciju, optimizaciju i kadrovsko jačanje KEI, na šta ukazuje i Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru za 2021. Takođe, u Izvještaju EK se navodi da je reorganizacija pregovaračke strukture izvršena bez dovoljne ex-ante analize ili strategijskog pristupa, a što treba biti za nauk novoj Vladi, koja ne bi smjela na isti način ući u tu vrstu opasnosti formiranjem novog ministarstva”, kazala je Zindović.
Kako je istakla, ovakva praksa u regionu postoji samo u Srbiji, a koja je to loše rješenje preuzela od Crne Gore, i u kojoj se ono pokazuje neuspješnim.
“Uostalom, dinamika evropskog puta Srbije nije primjer kojim Crna Gora treba da se vodi, za razliku od slovenačkog modela, koji je dao konkretne i dobre rezultate, jer je u Sloveniji javni interes bio ispred partijskog u kadrovskoj i institucionalnoj organizaciji pregovora”, navodi Zindović.
CGO izražava žaljenje što ni poslije deset godina vođenja pregovora ovaj proces nije otrgnut od uskopartijske politike.
Preporučeno
“Osim toga, uvođenjem ovakvih ideja, bez ikakvih prethodnih analiza, a posebno u Vladi koja će kratko trajati, evropski partneri mogu steći utisak neozbiljnosti, nedosljednosti, nedovoljne posvećenosti, ali i instrumentalizacije procesa pregovora”, zaključila je Zindović.
