Video
Često vjerujemo da se ozbiljni problemi dešavaju nekome drugom ili da su rezervisani za velike sisteme i velike kompanije. Međutim, rizik ne bira ni djelatnost ni veličinu kompanije. Može pogoditi svakoga. Razlika nije u tome da li će se rizik dogoditi, već da li je kompanija spremna da odgovori na njegove posljedice. Upravo ta spremnost određuje hoće li određeni događaj biti privremeni izazov ili prijetnja opstanku poslovanja”, kazao je Marković.
Istakao je da kompanije danas moraju mnogo više pažnje posvetiti procjeni potencijalnih posljedica rizika i njihovom uticaju na svakodnevno poslovanje.
„Najveća opasnost nije sama šteta, već njen uticaj na likvidnost kompanije. U poslovnoj praksi možemo vidjeti da kompanije ne prestaju da postoje zato što su u određenom periodu ostvarile manji profit. Problemi nastaju onda kada izgube sposobnost da redovno izmiruju svoje obaveze, nastave proizvodnju ili pružaju usluge. Zato je važno razumjeti da gotovo svaki ozbiljan rizik, bez obzira da li je riječ o požaru, poplavi, sajber incidentu ili odgovornosti prema trećim licima, na kraju ugrožava upravo likvidnost poslovanja”, rekao je Marković.
Poseban fokus stavio je na nove rizike koje donosi digitalna transformacija poslovanja, ocjenjujući da su upravo oni danas među najvećim izazovima za kompanije.
„Nekada su rizici bili vidljivi. Mogli smo da vidimo požar, zemljotres ili poplavu i da na osnovu toga procijenimo opasnost. Danas se suočavamo sa potpuno drugačijim izazovima. Sajber rizici su često nevidljivi sve dok ne nastane šteta. Jedan klik na lažni link, jedna pogrešno plaćena faktura ili kompromitovan informacioni sistem mogu zaustaviti poslovanje, ugroziti podatke klijenata i izazvati ozbiljne finansijske i reputacione posljedice. Upravo zato kompanije moraju razvijati kulturu digitalne bezbjednosti jednako ozbiljno kao što brinu o fizičkoj imovini”, naglasio je Marković.
On smatra da je prvi korak ka otpornijem poslovanju kvalitetna identifikacija i razumijevanje rizika kojima je kompanija izložena.
„Ne možemo upravljati rizikom koji nijesmo prepoznali. Zato svaka organizacija mora redovno analizirati svoje poslovanje, identifikovati potencijalne prijetnje i procijeniti njihove moguće posljedice. Jednako je važno imati jasan plan postupanja u kriznim situacijama, definisane odgovornosti i zaposlene koji razumiju svoju ulogu kada se određeni događaj desi. Kompanije koje unaprijed razmišljaju o rizicima imaju mnogo veće šanse da ih uspješno prevaziđu”, kazao je Marković.
Govoreći o ulozi osiguranja, Marković je istakao da njegova svrha nije samo naknada štete, već očuvanje stabilnosti poslovanja u trenucima kada je kompaniji podrška najpotrebnija.
„Suština osiguranja je prenos rizika. Kada kompanija prenese dio svojih rizika na osiguravača, ona sebi obezbjeđuje finansijsku sigurnost u situacijama koje mogu ozbiljno ugroziti poslovanje. Upravo onda kada nastupi veliki poremećaj, bilo da je riječ o materijalnoj šteti, prekidu rada ili sajber incidentu, osiguranje postaje instrument koji omogućava brži oporavak i nastavak poslovanja. Zbog toga osiguranje ne treba posmatrati kao trošak, već kao investiciju u otpornost kompanije”, rekao je Marković.
Zaključujući izlaganje, Marković je poručio da je upravljanje rizicima danas sastavni dio odgovornog poslovanja i jedan od ključnih preduslova za dugoročni razvoj kompanija.
„Rizike ne možemo izbjeći i to je realnost savremenog poslovanja. Ono na šta možemo uticati jeste nivo naše spremnosti da ih prepoznamo, razumijemo i adekvatno njima upravljamo. Kompanije koje kontinuirano rade na jačanju svoje otpornosti, planiraju različite scenarije i ulažu u zaštitu poslovanja biće u mnogo boljoj poziciji da odgovore na izazove koji ih očekuju u budućnosti”, zaključio je Marković.
Preporučeno
