One Crna Gora dobitnik nagrade za društvenu odgovornost na ISKRA 2024

Žiri za dodjelu nagrada i priznanja odlučio je da za 2024. godinu dodijeli četiri nagrade i osam specijalnih priznanja.

Nagrade:

• Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou: One Crna Gora d.o.o.
• Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici: NLB Banka a.d. Podgorica
• Nagrada za dopinos dijaspore: Porodica Hajdari
• Nagrada za doprinos opštem dobru (posthumno): Petar Sinanović Nagib

Specijalna priznanja za građanski doprinos opštem dobru:

• Vuk Vujisić
• Pavle Pajo Pepđonović
• Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“
• Centar za prava djeteta Crne Gore

Specijalno priznanje za mlade filantrope: Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje

Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru: Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom,  Nikšić

Specijalno priznanje za medijski doprinos:

• Željka Mirković (TV Nova)
• Tijana Perović (TV7)

Kompanija One Crna Gora je dobila nagradu za doprinos na nacionalnom nivou. Društvena odgovornost je ugrađena u temelje korporativne kulture i identitet ove kompanije, koja je u toku godine realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, kao što su „Jedan mijenja svijet” i „Djevojčice u ICT-ju”, istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekta u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura.

Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici je pripala NLB Banci a.d. Podgorica, čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja – obrazovnim, zdravstvenim, domovima za stare, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom. Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori je iznosila više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu Bosne i Hercegovine u iznosu od 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama u BiH.

Porodica Hajdari, porijeklom iz Ulcinja, dobitnik je nagrade za doprinos dijaspore. Već dugi niz godina, ova porodica doprinosi razvoju ruralnih područja Opštine Ulcinj. Jedan od najvećih projekata je javni park koji se nalazi u blizini Vladimira, čija je izgradnja završena 2019. godine, a za koji je porodica Hajdari donirala oko 300,000 dolara. Na prostoru od preko 6500 m2, pored zelene površine, džoging i biciklističke staze, nalaze se i sportski tereni za tenis, košarku i fudbal. U kontinuitetu pomažu ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, kao i organizaciju raznih aktivnosti za djecu i mlade. Preko humanitarnog fonda „Trojet tona“, ova porodica je od 2020. godine među glavnim donatorima odbojkaškog kluba za djevojčice, karate kluba u Anamalskom području, kao i redovna podrška edukativnom centru za djecu „Bright Minds“. Samo u godini za nama, porodica Hajdari je donirala 50,000 eura. Iako odavno žive i rade u Americi, nikada nijesu zaboravili svoj zavičaj i svoju domovinu.

Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je Vuk Vujisić. Novinar i građanski aktivista od svoje 15. godine. Svojim pričama i aktivizmom pokrenuo je osvjetljavanje i rješavanje nekoliko izuzetno važnih pitanja i problema za crnogorsko društvo poput ilegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače, krivolova na Skadarskom jezeru, uništavanja šuma Crne Gore.Neumorno radi na ozelenjavanju Crne Gore okupljajući sve veći broj pojedinaca i institucija. Sanja o ekološkoj Crnoj Gori, zemlji socijalne pravde i za ostvarenje vizije jedne takve održive zajednice, spreman je da da sve.Vuk je svojim djelovanjem postao paradigma mladima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru.

Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Pavle Pajo Pepđonović,  idejni tvorac i glavni organizator Mundijala prijateljstva u Ulcinju.Ugledni ulcinjski privrednik, bivši košarkaš i sportski radnik uz svesrdnu pomoć svih građana Ulcinja, ove godine je po treći put organizovao Mundijal prijateljstva, koji je okupio brojne sportske legende iz svih krajeva bivše Jugoslavije.Na ovoj jedinstvenoj regionalnoj manifestaciji okupili su se i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima. Snažna poruka prijateljstva i zajedništva, poslata je sa Mundijala prijateljstva koji je Ulcinj i Crnu Goru predstavio u najljepšem svijetlu, a sa kojeg je izvještavalo oko 100 novinara.

Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ su takođe dobitnici specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru.Udruženje koje je formirala grupa mladih humanista entuzijasta iz Nikšića. U vrijeme pandemije korona virusa iskoristili su mogućnosti društvenih mreža da organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi i postali su jedno od najaktivnijih udruženja u Crnoj Gori. Od 2020. godine organizuju akcije više puta godišnje, a poznati su i po humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice ili poklona za djecu koja se nalaze na bolničkom lječenju.Naziv udruženja potiče od imena navijačke grupe fudbalskog kluba „Čelik“  koji je bio duže vremena ugašen.Ovi mladi entuzijasti su svoj omiljeni klub obnovili isključivo svojim zalaganjem i prikupljenim sredstvima, tako da se FK „Čelik“ ponovo takmiči u trećoj crnogorsko ligi.

Isto priznanje dobio je i Centar za prava djeteta Crne Gore. Za gotovo dvije i po decenije djelovanja, ostvario je značajan napredak u unapređenju kvaliteta života djece i mladih, naročito ranjivih grupa kao što su djeca i mladi sa problemima u ponašanju, i djeca i mladi kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite. Dobrom saradnjom sa institucijama sistema, lokalnom zajednicom, lokalnim i međunarodnim organizacijama i posebno kroz direktan rad sa djecom, Centar je postao prepoznatljiv kao kredibilna organizacija kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.Istovremeno, nizom humanitarnih akcija, posebno tokom kriznih situacija i elementarnih nepogoda, Centar je uvijek nalazio načine da hitno interveniše i pruži pomoć onima kojima je to najpotrebnije.

Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, dobitnik je specijalnog priznanja za mlade filantrope. Klub je formiran je prije dvije godine, u cilju postizanja što većeg društvenog angažmana mladih, naročito u radu sa najranjivijim grupama. U zajednici su prepoznati po aktivnostima koje realizuju u saradnji sa Domom zdravlja, Dnevnim boravkom za stare, vaspitno-obrazovnim ustanovama, Centrom za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i sportskim kolektivima. Redovne aktivnosti Kluba, koji u svom sastavu ima 35 članova, su održavanje predavanja, treninga, radionica sa vršnjacima, rad s djecom iz socijalno ugroženih porodica i romske zajednice,  pohađanje obuka i učešće na međunarodnim kampovima. Kako sami ističu, posebno su ponosni na činjenicu da u današnjem svijetu u kojem vrijednosti nameću društvene mreže, Crveni krst Prijestonice uspijeva da okupi mlade ljude koji su spremni da svoje slobodno vrijeme ispune pomaganjem drugima i radom za dobrobit čitave zajednice.

Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo je Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Nikšić. Kao  koncept podrške životu u zajednici, djelatnost Dnevnog centra predstavlja sveobuhvatan servis socijalne brige i zaštite djece sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom.Predani rad ovog kolektiva, čija se posvećenost ogleda u mnogobrojnim aktivnostima van redovnog posla u samom Centru,  svakim danom iznova pokazuje da osobe sa smetnjama u razvoju mogu mnogo ukoliko im pružite ljubav, empatiju, ukoliko radite s njima, vjerujete u njih i doživljavate ih kao ravnopravne članove zajednice, što oni i jesu. Brojni su sadržaji koje organizuju zajedno, i uz podršku zajednice: predstave, izložbe, proslave, maskenbali, modne revije, kampovi, snimanje spotova. Nedavno su u saradnji sa Radio-televizijom Nikšić pokrenuli i emisiju „Iskorak“ – prvu TV emisiju u regionu gdje su se u ulozi novinara/voditelja našli i mladi sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da doprinesu promjeni pristupa društvene zajednice u načinu razmišljanja, naročito u shvatanju, “šta je to što djeca i mladi sa smetnjama u razvoju mogu, a ne šta je to što ne mogu“.

Željka Mirković, novinarka televizije TV Nova, dobitnica je specijalnog priznanja za medijski doprinos. Sa osjećajem za potrebe drugih, prepoznajući značaj tema koje se tiču „običnog čovjeka“, Željka Mirković svojim prilozima redovno uspijeva da osvijetli male/velike ljude na poseban način: da skrene pažnju na osobe sa invaliditetom, predstavljajući njihove talente, da nam približi kulturu Romske zajednice, da nam iz  Doma za stare prenese priču o ljubavi i prijateljstvu koje se rađa u poznim godinama…. Mnogo je i priloga kojima je Željka inicirala pomoć drugima, ali jedna akcija je posebna. Radi se o njenoj borbi, zajedno sa pacijentima koji su na dijalizi, da im država odobri transplataciju u Bjelorusiji o trošku države. Željka je dala sve od sebe da u toj namjeri uspije – njene priče dirnule su mnoge, a onda je pozvala kolege iz drugih medija da svi zajedno pokušaju da se izbore da pacijenti iz „čekaonice za život“ uđu u život. Svi su njen predlog prihvatili, uslijedili su prilozi, tekstovi, i stigla je i pobjeda – trošak transplantacije bubrega je sada o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje.

Isto priznanje pripalo je i Tijani Perović, novinarki televizije TV7. Kroz desetine intervjua i emisija koje je realizovala, Tijana kontinuirano radi na podizanju svijesti o temama od društvenog značaja, poput vršnjačkog i nasilja nad ženama, posvećujući posebnu pažnju  potrebama i položaju starijih, romske populacije i onih koji žive u siromaštvu. Aktivna je učesnica brojnih humanitarnih akcija, o kojima je i izvještavala.  Istovremeno, otvarajući medijski prostor za organizacije i projekte  koji su za cilj imali pomaganje ugroženih i ranjivih grupa građana, ukazuje na značaj humanosti i solidarnosti.

Nagrada Iskra za Petra Sinanovića Nagiba (posthumno) je prilika za svojevrsno putovanje u vrijeme kada je čovjekoljublje bilo ideološki propisano, a tradicionalna filantropija zaboravljena kao relikt prošlosti. Njegova fascinantna biografija odslikava ideje, svijest i savjest, ali i snažne konflikte tog vremena.

Petar Sinanović je prvoborac koji je odbio da primi „Patrizansku spomenicu“ jer je smatrao da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku bilo obična patriotska dužnost.

Takav je bio i kao privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije. Razvoj privrede zemlje i Cetinja bili su za njega novi „ustanak“ i obična patriotska dužnost. O tome svjedoče fabrika na Rijeci Crnojevića, „Obod“, „Radoje Dakić“ i brojne druge fabrika i postrojenja širom zemlje pa i svijeta.

Takav je bio i njegov odnos prema radnicima, koji bi se iz današnje perspektive možda vidio kao odveć strog i beskompromisan. Međutim, kao i ustanak, za Petra Sinanovića su radna etika i profesionalizam bili nešto što se podrazumijeva i što se ne smije kršiti.

Iako je socijalizam bio sinonim za čovjekoljublje, malo je bilo ljudi koji su poput Petra Sinanovića razumjeli suštinski značaj tog zahtjeva. On je, kao istinski filantop i društveno odgovoran privrednik, podržavao školovanje radnika u zemlji i inostarnstvu. Pomagao im je da steknu, i poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, a u suterenu upravne zgrade oformio  bolničko odjeljenje. Kupio je zemljište na crnogorskoj obali i omogućio radnicima obavezno ljetovanje. Svi su naučili da plivaju, a potom je tu bio i boravak od 20 dana na Žabljaku. Razvijao je ideju proizvodnje organske hrane  i podržavao sportske i kulturne aktivnosti, sve jednako za žene i muškarce.

Zato su odnos zajednice i pojedinaca prema Petru Sinanoviću svojevrsna priča u priči.

Iako su mu radnici podigli bistu u krugu „Radoja Dakića“,  socijalistilke vođe su ga isključivale iz Saveza komunista jer nije podržavao ideju samoupravljanja.

Iako su radnici i stranci bili inspirisani njegovom harizmom i bezuslovno mu vjerovali, Petar je morao da bude sklonjen iz „Oboda“.

Kažu da je jedina mana „Obodovih“ frižidera bilo to što se nisu kvarili. Trajali su decenijama pa nisu pogodovali potrošačkoj rasipnosti koja polako jede održivi razvoj planete.

Slično je i sa Petrom Sinanovićem Nagibom.

Iako su završni udarac ovom crnogorskom ekonomskom geniju dali ratovi i tranzicija, njegov etičan i strog odnos prema ličnoj i društvenoj odgovornosti je ostao neuništiv kao „Obodov“ frižider. Ostao je iska nadahnuća potrebna u svim vremenima. Zato je ove godine Petar Sinanović naš Iskronoša.

Nagrade i priznanja će biti dodijeljene 24. januara, na svečanosti u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.

Dodjelu nagrade „Iskra” organizuje Fond za aktivno građanstvo fAKT, u saradnji i uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“.