Video
Dijagnoza se postavlja na osnovu procjene koštane mase DXA i izražava se T-score i Z-score. To su standardne mjere odstupanje od srednje vrijednosti očekivane za zdrave i mlade osobe, iste rase i istog pola, i Z score 2 (djeca adolescenti, mlade žene).
TBS score, dostupan jedino u Moj Lab poliklinici
U pitanju je softversko rješenje koje omogućava brz i pouzdan metod za procjenu rizika nastanka preloma, ključan u kliničkoj praksi i u slučajevima kada se izmjeri velika razlika između mineralne gustine na kičmenom stubu i kuku, koja se standardno mjeri na BMD-u. Nekada je osteoporoza prisutna i kod pacijenata sa normalnim nalazom gustine ili ostopenije, tako da TBS score predstavlja jedinu u potpunosti preciznu metodu dijegnostifikovanja ove bolesti, a naša poliklinika jedinu adresu u Crnoj Gori gdje osim uspostavljanja dijagnoze sprovodim i liječenje.
Prelomi kostiju su najčešća klinička manifestacija osteoporoze. Oko dvije trećine fraktura su asimptomatske, dijagnosticiraju slučajno, nakon radiografskog nalaza grudi ili abdomena. Fraktura kuka je relativno česta u osteoporozi i pogađa 15% žena i 5% mušaraca do 80 godina starosti.
Da bi došlo do poboljšanja zdravlja kod pacijenata sa osteoporozom, potrebno je regulisati životni stil. Mjere koje je potrebno preduzeti podrazumijevaju adekvatan unos kalcija i vitamina D, vježbanje, prestanak pušenja, prevencija padova i izbjegavanje konzumacije alkohola. Ukoliko je to moguće, pacijenti trebaju izbjegavaju lijekove koji izazivaju gubitak kostiju, kao što su glukokortikoidi.
Najbolje bi bilo prevenirati pojavu osteoporoze, prilagođavanjem životnog stila, unošenjem adekvatne količine nutrijenata, kalcijuma i vitamina D. Vitamin D treba unositi putem hrane i sintezom u koži putem UV zračenja.
Koncentracije ispod 50 nmol/L se smatraju deficitom i imaju jasan negativan učinak na kosti!
Žene koje su u postmenopauzi ukoliko putem hrane unesu dovoljno kalcijuma (oko 1200 mg dnevno), nemaju potrebu za suplementima. Međutim, ukoliko unos kalcija putem ishrane nije dovoljan potrebna je suplementacija (oko 500 do 1000 mg/dan), u podijeljenim dozama, tako da ukupan unos, zajedno sa kalcijumom iz hrane iznosi 1200 mg/dan. Potrebno je obratiti pažnju na unos kalcijuma i pacijente sa kardiovaskularnim problemima, zbog mogućih neželjenih djelovanja, kao i one sa bolestima bubrega, posebno onih sa kamencima i smanjenom bubrežnom funkcijom.
Brojna ispitivanja potvrđuju pozitivan efekat kalcijuma i vitamina D na gustoću kostiju kod žena u postmenopauzi. U najopsežnijoj studiji (Women's Health Initiative – WHI) utvrđeno je da suplementacija vitaminom D i kalcijumom povezana sa smanjenom stopom fraktura.
Meta-analiza koja je obuhvatila pet različitih studija, koja su upoređivale efekat suplementacije samo vitaminom D sa placebom, kod starijih muškaraca i žena, pokazala je da sam vitamin D ne redukuje rizik od fraktura. Ipak, analiza devet različitih studija ispitivala je efekat suplemenata vitamina D (400 do 1000 IU/dan) sa kalcijumom (500 do 1200 mg/dan), je dokazala da je kombinovana suplementacija redukovala rizik od ukupnih fraktura.
Vitamin D kod osteoporoznih pacijenata liječenih u KCCG Podgorica
Vitamin D u dozi manjoj od 800 IU/dan nije pokazao značajan uticaj na smanjenje rizika. Kod svih ispitanica u postmenopauzi zabilježeni su niski nivoi koncentracije vitamina D. Nedovoljnost vitamina D kod tih žena je u pozitivnoj korelaciji sa T-score dobijenim osteodenzitometrijskim nalazom na lumbalnoj kičmi i lijevom kuku. Nakon šest mjeseci tretmana, farmakološkom terapijom i suplementima koji su sadržali vitamin D (sami ili u kombinaciji sa kalcijumom), zabilježen je porast serumskih koncentracija vitamina D, te je on bio u okviru referentnih vrijednosti.
Prevencija osteoporoze je kretanje, izlaganje suncu, unošenje suplemenata – kalcijuma i vitamina D, rađenje osteodenzitometrije i redovne reumatoliške kontrole. Važno je naglasiti da vitamin K ima osnovnu ulogu u vezivanja kalcijuma i vitamina D u strukturu kosti, kao i da se ovi vitamini daju na osnovu nalaza u krvi i sugestije ljekara, nikako samoinicijativno.
Preporučeno
Dr Hatidža Divanović, specijalista urgentne medicine, uži specijalista iz reumatologije je prvi doktor medicinskih nauka iz oblasti reumatologije u Crnoj Gori. Zahvaljujući njenoj stručnosti i najsavremenijem DXA aparatu, pacijenti koji se suočavaju sa reumatskim bolestima, kao što je osteoporoza, u poliklinici Moj Lab imaju dijagnostiku, kontrolu i praćenje toka bolesti na nivou najsavremenijih medicinskih centara u Evropi. Dr Divanović je jedina članica Britanskog udruženja reumatologa (BSR) sa Balkana. Takođe, jedina u Crnoj Gori posjeduje i certifikat zaTBS score.
