Vaterpolo spektakl na Škveru za 100 godina PVK Jadran

Revijalna utakmica „Jadranove legende“ odigrana je između timova Bijela vila i Spjaža, nazvanih po ekipama koje su daleke 1926. godine odigrale prvu zvaničnu vaterpolo utamicu.

Publika je imala jedinstvenu priliku da ponovo u bazenu vidi Vladimira Gojkovića, Borisa Zlokovića, Miloša Šćepanovića, Denisa Šefika, Slobodana Sora, Slavka Gaka, Danijela Premuša, Ištvana Mesaroša, Sinišu Matijaševića, Milana Jančića, kao i da svjedoči sudaru generacija – sa njima su u bazen prvi put uskočili vaterpolisti mlađe generacije ponikli u Jadranu, predvođeni Aleksandrom Ivovićem i Aleksandrom Radovićem.

Na spisku članova stručnih štabova, sudija i delegata našle su se vaterpolo legende Jadrana: najstariji jadranaš Boris Čukvas, Slobodan Pura Uljarević, Zoran Mustur, Stanko Zloković, Zoran Ivanovski, Petar Porobić, Boro Lazarević, Ljubisav Gavrilović, Veselin Krivokapić, Vasko Čerović, Milorad Murišić, Boris Obradović, Draško Vuković, Danilo Odalović.

Zabilježen je finalni skor 13:11 u korist ekipe Spjaže, a konačni slavljenik u ovom meču bio je – Plivački vaterpolo klub Jadran.

Utakmici je prethodio defile Gradske muzike i mažoretki Škverom, a potom i defile „jadranaša“ svih generacija, koji su oko bazena formirali prsten kao simbol zajedništva, slavne istorije i svijetle budućnosti kluba.

Jadran je institucija, fenomen i dio identiteta

U Gradskoj kafani, mjestu na kojem je održana prva Skupština kluba, upriličen je svečani prijem za zvanice, kojem su prisustvovali ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, potpredsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Nenad Vukanić, predstavnici Upravnog odbora i Skupštine kluba, bivši i sadašnji članovi Jadrana, predstavnici prijateljskih klubova i sponzora.

Dobrodošlicu zvanicama poželio je direktor kluba, Miloš Mračević zahvaljujući se svima koji su uveličali Jadranovo slavlje.

„Možemo li poželjeti ljepšu proslavu kluba od ovakve, na kojoj su na našem bazenu u istoj utakmici akteri bili šampioni one prve Jadranove titule 1958. godine i oni koji su učestvovali u osvajanju ovogodišnje titule“, istakao je Mračević.

Govoreći o vezi između grada Herceg Novog i Jadrana, predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da oni „traju i rastu zajedno puni jedan vijek“, tokom kojeg je ovaj klub postao okosnica razvoja sporta u gradu i državi.

„Jadran i sportisti koji su ponikli na tridesetak metara novskog Škvera ispisali su istoriju vaterpolo i plivačkog sporta naše države i regiona, ali i Evrope i svijeta. Upravo zbog njih, jedan mali grad na Jadranu od oko 30 hiljada stanovnika danas je prepoznat kao

olimpijski grad i svojevrstan fenomen. Bilo bi suvišno i trajalo bi predugo da večeras elaboriram sve razloge zbog kojih Jadran uvijek jeste zasluživao podršku svog grada. Reći ću samo da, bez obzira na izazove i teška vremena koja tokom proteklih decenija nisu bila rijetkost, ovaj klub je svojim srčanim radom uvijek potvrđivao dvije važne stvari – da je veliki i da je novski“, kazao je Katić.

On je naveo da će novska lokalna uprava ostati posvećena saradnji sa Jadranom, jer ovaj klub na najbolji način pokazuje zašto sport jeste djelatnost od javnog interesa.

Katić je uputio riječi zahvalnosti svim Novljankama i Novljanima koji su svoja imena, ideje i djela ugradili u istoriju i tradiciju ovog kluba, kao i legendama i šampionima koji su učešćem u obilježavanju ovog jubileja pokazali da su im Jadran i Herceg Novi uvijek u srcu.

„U ime grada koji mu je dom, čestitamo našem slavljeniku prvih stotinu, sa ponosom slaveći prošlost, a s osmjehom zagledani u budućnost. Herceg Novi će uvijek biti Jadranov igrač više, koji mu daje dodatnu snagu za nove pobjede. Živio Jadran, živio Herceg Novi!“, poručio je Katić.

Predsjednik PVK Jadran i Vaterpolo-plivačkog saveza Crne Gore, dr Đuro Marić, naveo je da je ono što je prije jednog vijeka niklo samoinicijativno, iz ljubavi prema sportu, danas „jedna od najrespektabilnijih sportskih institucija u Crnoj Gori,regionu,snažan sportski argument i u širim okvirima“.

„PVK Jadran, stjecište plivačkih rekordera i trofejnih vaterpolo generacija, je više o samog sporta. Više od sportske igre. Nikada ne odstupajući od sportskih načela i sportskih regulativa, naš klub postao je identitetski znak Herceg Novog, sociološki fenomen koji ponekad nadrasta sredinu u kojoj egzistira“, kazao je Marić.

Osvrnuo se na istorijski kontekst u kojem je 08. jul 1922. godine na Milašinovića plaži na Toploj osnovano sportsko društvo iz kojeg će se razviti današnji PVK Jadran, kao i višedecenijskih nastojanja da „jadranaši“ zaplivaju u bazenu primjerenom njihovim sportskim premisama, ambicijama i rezultatima. Kako je naveo, malo prije isteka jednog vijeka Jadran se skrasio na mjestu kojem suštinski pripada, na Škveru.

„Škver je duša grada ,a Jadran neraskidivi dio te duše. Škver je svojom otvorenošću,šarmom i boemskom određenošću znao da bodri i hrabri Jadran ponekad i novski prigovori, priboka, ali jedno bez drugog nisu mogli i ne mogu. Upravo to pripadanje Škveru je jedno od objašnjenja fenomena Jadran, njegovog utemeljenja u novsko identitetsko određenje“, naveo je Marić.

Ističući da Jadran i Škver decenija sabiraju novsku omladinu, on je dodao da je klub uvijek bio otvoren za sve, a iz tog iskrenog i svestranog poimanja svijeta proistekla je svojevremeno snažna antifašistička ideja, insistiranje na socijalnoj i nacionalnoj jednakosti, što je i danas važna karakteristika ovog sportskog kolektiva.

Marić se zahvalio onima koji su svoje živote utkali u Jadranov vijek trajanja, uz poruku: „Istorija, rekosmo, bilježi i arhivira. Neka i sada bude tako, ali fenomen Jadran ne smijemo stavljati samo u okvire istorije. Istorija se zaboravlja. Jadran je živi i aktivni dio i snažna zaloga sportske i društvene budućnosti.“

Pobrojavajući brojne rezultate i uspjehe PVK Jadran, predsjednik Skupštine kluba, Boro Mračević kazao je: „To je sve iz našeg malog Herceg Novog, u kojega su prve titule stigle kada je brojao par hiljada stanovnika, a danas sa oko 30.000 staje ravnopravno uz rame Beogradu, Zagrebu, Budimpešti, Atini, Moskvi, Barseloni, Marseju, Berlinu i drugim višemilonskim gradovima.“

Mračević je kazao da su uspjesi postignuti iz skromnih uslova rada i još skromnijih finansijskih sredstava, iz male baze, malog broja djece, bez mogućnosti velike selekcije i odabira, a sve zahvaljujući na prvom mjestu velikoj ljubavi.

„Zatim urođenim talentom, željom, upornošću, borbenošću, zajedništvom, tradicijom, novskim inatom i velikm Jadranaškim srcem. Tek poslije tome dodajemo veliko trenersko i organizacijsko znanje, istrajan i stručan rad. To je recept kojim su Jadranaši ispisali svojih prvih 100, treba ga propisati i za naredni vijek“, poručio je Mračević.

Kako je zaključio, u Jadranovoj školi da sada 300 novskih mališana na kojima je da nastave niz, a „u njihovim zamasima je snaga i ljubav zamaha i uspjeha svih stotinu Jadranovih generacija“.

Zlatne plakete zahvalnosti povodom 100 godina PVK Jadran dodijeljene su: Vladi Crne Gore – Ministarstvu sporta i mladih, Crnogorskom olimpijskom komitetu, Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore, Opštini Herceg Novi, Institutu Igalo i Evropskoj akvatik federaciji LEN.

Uz to, priznanja koja su znak snažne zahvalnosti uručena su prijateljskim klubovima i sponzorima koji su Jadranu godinama pružali ruku saradnje i podrške.

Uz poruku da Jadranov vijek zaslužuje da bude upamćen, istaknuto je da je u centru grada otvorena izložba fotografija „Jadranovih prvih stotinu“, a u saradnji sa Poštom Crne Gore osmišljena je koverta u čast jubileja i sva pošta koje je 08. jula otišla iz Herceg Novog u svijet ima žig Jadrana. Najavljeno je da će u jubilarnoj godini biti objavljena fotomonografija o stotinu godina kluba i jubilarna poštanska marka Jadrana, kao i da je Radio televizija Herceg Novi pripremila dokumentarni serijal čija prva epizoda će biti emitovana 18. jula.

Zvanični dio programa zaključen je porukom „Jadran srcem za Novi – Novi svim srcem za Jadran! Neka sija zvijezda Škvera i narednih stotinu!“, a u nastavku večeri nastupio je bend Marijane Zlopaše.