Video
Prvobitno osmišljen da učvrsti primirje u Gazi, Tramp vidi Odbor za mir kao tijelo sa širom ulogom u rješavanju globalnih sukoba, što neke zemlje zabrinjava jer strahuju da bi mogao postati rival Ujedinjenim nacijama.
To, zajedno s činjenicom da su Rusija i Bjelorusija pozvane da se pridruže, navelo je mnoge zapadne zemlje da zauzmu oprezan pristup.
“Uzimajući u obzir određene nacionalne rezerve u vezi sa oblikom odbora, u ovim okolnostima Poljska se neće pridružiti radu Odbora za mir, ali ćemo ga analizirati. Naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama bili su i ostaće naš prioritet, pa ako se okolnosti promijene na način koji bi omogućio pridruživanje radu Odbora, ne isključujemo nijedan scenario“, rekao je premijer Donald Tusk na sjednici vlade.
Tusk je kasnije u srijedu trebalo da se sastane sa svojim nacionalističkim rivalom, predsjednikom Karolom Navrockim, na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na čijem je dnevnom redu bio i Odbor za mir.
U međuvremenu, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani takođe je u srijedu potvrdio da se Italija neće pridružiti.
“Ne možemo se pridružiti Odboru za mir jer postoji nepremostiva ustavna prepreka na strani Italije. Međutim, ako bude potrebno raditi na naporima obnove usmjerenim na osiguranje mira na Bliskom istoku, spremni smo da to učinimo”, rekao je za televizijski kanal Sky TG24.
Prema italijanskom ustavu, zemlja se može pridružiti međunarodnim organizacijama samo pod jednakim uslovima sa drugim državama — uslov za koji Rim smatra da nije ispunjen trenutnim statutom odbora, koji Trampu daje široka izvršna ovlašćenja.
Preporučeno
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je bliska Trampu, prošlog mjeseca je izjavila da je od njega zatražila da izmijeni uslove Odbora za mir kako bi Italiji bilo omogućeno da se pridruži.
