Video
Carine su stupile na snagu u petak ujutro. Roba iz 60 pogođenih zemalja čini 99,4 odsto američkog uvoza.
Vrijeme uvođenja novih carina poklapa se sa istekom gotovo univerzalne carine od 10 odsto koju je predsjednik Donald Tramp uveo ranije ove godine, a koju je Vrhovni sud ocijenio kao nezakonitu.
„Predsjednik neće dozvoliti da njegova trgovinska politika i širi ciljevi budu potkopani samo zato što je jedan instrument možda ograničen odlukom suda ili nekim drugim faktorom“, rekli su visoki zvaničnici Bijele kuće novinarima u četvrtak tokom razgovora u kojem su najavili ove mjere.
Najnovija odluka uslijedila je nakon višemjesečne istrage američkog trgovinskog predstavnika o navodnom korišćenju prinudnog rada u proizvodnji robe koja se izvozi u SAD, kao i o neuspjehu pojedinih zemalja da spriječe takvu praksu.
Evropska unija dovela je u pitanje nove carine, a šefica evropske diplomatije Kaja Kalas nazvala ih je „negativnim iznenađenjem“ i odbacila tvrdnje o prinudnom radu kao neosnovane. Švajcarska je takođe odbacila optužbe, dok je Norveška saopštila da ne planira uzvratne mjere kroz uvođenje carina na američku robu.
U saopštenju objavljenom u četvrtak, Brazil je odbacio carinu od 12,5 odsto na svoju robu i ponovio zahtjev za principom uzajamnosti. Meksički ministar ekonomije je u video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama rekao: „Ne vidimo promjenu u efektivnoj carini koju Meksiko danas plaća.“
Australija, koja se takođe suočava sa carinom od 12,5 odsto, izrazila je protivljenje novim mjerama. Ministar trgovine Don Farell rekao je novinarima u petak da je potez Vašingtona „potpuno neopravdan“ i dodao da će Kanbera nastaviti da lobira kod SAD kako bi uklonile sve carine na australijsku robu.
Nove stope odnose se na uvoz iz zemalja koje snabdijevaju SAD gotovo svom robom koju ta država kupuje iz inostranstva. Zvaničnici administracije naveli su da su izuzeti različiti proizvodi, uključujući naftu i gas, kao i roba koja ne može da se proizvodi u SAD.
Vrijeme primjene novih mjera izabrano je kako bi se „izbjegla složenost“ koja bi nastala dodavanjem novih nameta na postojeće carine od 10 odsto, rekli su zvaničnici administracije. Dodali su da poslovni lideri traže veću stabilnost i predvidljivost u vezi sa carinama.
To predstavlja veliki zaokret u odnosu na situaciju prije godinu dana, kada su kompanije bile usred Trampove haotične politike naizmjeničnog uvođenja i ukidanja carina.
„Čuli smo veoma jasno: ljudi žele da znaju koju će carinsku stopu plaćati“, rekao je jedan zvaničnik administracije.
„Prava poruka koju svi treba da shvate jeste da će predsjednik uvijek koristiti sredstva koja su mu na raspolaganju kako bi ostvario svoje trgovinske ciljeve.“
Pojedine zemlje dobile su nižu stopu od 10, umjesto 12,5 odsto, nakon što su preduzele određene korake usmjerene na borbu protiv navodnog prinudnog rada. Međutim, zvaničnici administracije rekli su da nisu uvjereni da će pogođene zemlje uskoro potpuno ukloniti tu praksu i da su spremni da zadrže više carine.
Za većinu Amerikanaca ova promjena vjerovatno neće odmah dovesti do rasta cijena, jer se uglavnom radi o nastavku primjene carina koje su uvoznici već plaćali.
To bi se, međutim, moglo promijeniti u narednim nedjeljama i mjesecima.
Postoji još nekoliko istraga koje su u toku, a koje se oslanjaju na isti trgovinski zakon — Odsjek 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine — koji se sada koristi za uvođenje novih carina. Jedna od njih odnosi se na optužbe da veliki trgovinski partneri, uključujući Kinu, Meksiko i Evropsku uniju, doprinose globalnom višku proizvodnih kapaciteta.
Stručnjaci za trgovinu smatraju da su carine uvedene prema Odsjeku 301 pravno stabilnija opcija, jer su preživjele ranije sudske izazove, za razliku od vanrednog ovlašćenja koje je Tramp koristio prošlog aprila za svoj širi režim carina poznat kao „Dan oslobođenja“. Ove carine takođe mogu ostati na snazi neograničeno dugo.
Preporučeno
Administracija istražuje i dodatne načine za povećanje uvoznih dažbina. Bijela kuća je ranije ove sedmice najavila carinu od 50 odsto na određenu robu iz Kanade, koja bi trebalo da stupi na snagu narednog mjeseca na osnovu do sada nikada korišćene odredbe Smoot-Hawleyjevog Zakona o trgovini.
