Od 12. marta na snazi je odluka o 25-postotnim carinama na uvoz aluminijuma i čelika u Sjedinjene Američke Države iz cijelog svijeta, a od 3. aprila takođe 25 odsto na sve automobile i djelove automobila koji se ne proizvode u SAD-u.
Minimalno 10 odsto carina za sveAmerički predsjednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat cijeloj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. aprila. Evropskoj uniji je odredio carine od 20 odsto, a Kini 34 odsto.
I dalje ostaje nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su dio taktike za dobijanje ustupaka. Tramp je rekao da će mu carine dati ,,veliku moć u pregovorima”.
Do sredine prošle sedmice Komisija se konsultovala s državama članicama o kontramjerama na američke carine na čelik i aluminijum i odluka bi trebala biti donesena u srijedu i stupiti na snagu 15. aprila.
Odluka se donosi na prijedlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako se tome ne usprotivi kvalifikovana većina (55 odsto država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalifikovane većine ni za ni protiv prijedloga, Komisija može samostalno donijeti odluku.
,,Razmjeran odgovor u visini do 26 milijardi eura”
Komisija je najavila razmjeran odgovor u visini do 26 milijardi eura, što odgovara ekonomskom opsegu američkih carina.
Što se tiče kontramjera na američke carine na automobile i automobilske djelove te na recipročne carine od 20 odsto, Komisija ističe da neće žuriti, da želi sve detaljno analizirati.
Komisija svoj pristup temelji na tri elementa: pregovorima, kontramjerama i diversifikaciji trgovine. Želi pokušati kroz pregovore naći rješenje za neopravdane i štetne carine, pri čemu veliki adut vidi u snazi svojeg unutrašnjeg tržišta. Ne bude li moguće to riješiti kroz pregovore, uslijediće kontramjere.
,,Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Evropske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postupno i prije svega jedinstveno, dok budemo kalibrirali svoj odgovor. Nećemo pucati na prvu, želimo pregovorima dati sve šanse da uspiju pronaći pošten dogovor, na dobrobit obje strane”, izjavio je povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič.
,,Sve je na stolu”
U Komisiji ne žele govoriti kakve bi mjere mogla preduzeti i ističu da je “sve na stolu”.
,,Sve opcije su na stolu i ne želimo spekulisati o tome što ćemo napraviti”, rekao je novinarima visoki zvaničnik Komisije koji je želio ostati anoniman. Pri tome će se voditi računa da eventualne kontramjere budu što bolnije za Sjedinjene Države, a da istovremeno donose što manje štete za Evropu, to jest uvešće se carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.
,,Nećemo uvoditi carine na proizvode koje ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine primjer na kafu ili banane, koje uopšte ne proizvode”, rekao je neimenovani zvaničnik Komisije. Dodao je da Evropljani imaju alternativu, na primjer za motocikle Harley Davidson, farmerice Levi’s ili soju.
Prema prvim procjenama Komisije, recipročne carine od 20 odsto odnose se na oko 290 milijardi eura evropskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donijele prihode od 58 milijardi eura.
Na automobile i automobilske djelove koje EU izvozi u vrijednosti od oko 66 milijardi eura, prihod od carina od 25 odsto iznosio bi 16.5 milijardi eura, dok bi na izvoz aluminijuma i čelika u iznosu od 26 milijardi eura, carinski prihod iznosio 6.5 milijardi eura.
Države članice ne mogu direktno pregovarati s Trumpovom administracijom
Ukupno, dodatne američke carine odnose se na robu u vrijednosti oko 380 milijardi eura, što je oko 70 odsto ukupnog izvoza iz EU-a u Sjedinjene Države. S tim bi Sjedinjene Američke Države ostvarile carinski prihod od 81 milijarde eura godišnje, umjesto sadašnjih 7 milijardi. Ali, iznos od 80-ak milijardi mogao bi se dostići samo pod uslovom da ostane isti volumen trgovinske razmjene, što nije logično očekivati jer se s carinskim barijerama opseg trgovine smanjuje.
Komisija ima isključivu nadležnost u vanjskoj trgovini i države članice ne mogu direktno pregovarati s Trampovom administracijom. Pritom se mora voditi računa da se među članicama ravnomjerno rasporedi teret kontramjera koje namjerava uvesti, jer sve članice jednako ne zavise od trgovine s američkim tržištem. Najizloženije su Irska, Njemačka i Italija.
Stoga će u traženju odgovora na pitanje kakve mjere i koje proizvode napasti carinama jedinstvo EU-a biti na velikom testu jer će neke članice tražiti da se s tog popisa skine određeni američki proizvod kako bi izbjegle američku odmazdu za svoje izvozne adute.
Spekuliše se na primjer o tome da Francuska traži da se s popisa proizvoda na koje se namjerava uvesti carina skine američki burbon jer je Tramp zaprijetio carinama od 200 posto na francuska vina.
Oporezivanje digitalnih usluga
U Komisiji su svjesni da u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama moraju biti u snažnoj poziciji stoga ističu da je sve na stolu, da nikakve kontramjere ne isključuju. To može značiti oporezivanje digitalnih usluga američkih tehnoloških kompanija poput Applea, Amazona, Mete ili finansijskih usluga (PayPal).
Komisija u rukama ima i moćni instrument, koji neki nazivaju “nuklearnom opcijom”. Riječ je o instrumentu za borbu protiv prisile, koji EU-u omogućava da uzvrati kontramjerama zemljama koje koriste ekonomsku prisilu i trgovinu kako bi uticale na odluke Unije. Instrument za borbu protiv prisile (ACI) predviđa širok raspon mogućih kontramjera ako određena zemlja ne odustaje od primjene prisile.
Preporučeno
One uključuju uvođenje carina, ograničavanje trgovine uslugama i trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva te ograničavanje pristupa stranim direktnim ulaganjima i javnoj nabavci. Taj instrument nikad dosad nije korišćen, a izvorno je zamišljen kao sredstvo za odvraćanje kineskih pritisaka.
Video