Video
Analitičari banke Džej-Pi Morgan Čejs upozorili su da bi globalne cijene nafte mogle da dostignu “stratosferskih” 380 dolara po barelu ako Rusija na američke i evropske sankcije odgovori smanjenjem proizvodnje nafte, ističe Blumberg.
Članice Grupe sedam najbogatijih zapadnih demokratija (G7) razmatraju mehanizam za ograničavanje cijene ruske nafte u pokušaju da sputaju ratnu mašinu predsjednika Rusije Vladimira Putina u Ukrajini, ukazuje Blumberg.
S druge strane, analitičari Džej-Pi Morgan Čejsa ocjenjuju da Rusija, s obzirom na snažnu fiskalnu poziciju Moskve, sebi može da priušti smanjenje dnevne proizvodnju sirove nafte za pet miliona barela bez pretjerane štete po ekonomiju.
Za ostatak svijeta bi, međutim, to moglo biti katastrofalno, budući da bi, prema procjenama analitičara, smanjenje dnevne proizvodnje za tri miliona barela gurnulo referentne cijene nafte u Londonu na 190 dolara po barelu, dok bi najgori scenario od pet miliona mogao da znači “stratosferskih” 380 dolara.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IAE) Fatih Birol upozorio je da je svijet u “crvenoj uzbuni zbog ekonomske recesije” dok rastu cijene energenata, stvarajući globalnu inflacionu krizu, ukazuje Tajms.
Birol je za trenutnu situaciju rekao da je “prva globalna energetska kriza”, gora od naftnog šoka 1970-ih jer obuhvata i naftu i gas i električnu energiju.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici prošle nedelje su dogovorili povećanje proizvodnje za 648.000 barela dnevno.
Dok analitičari predviđaju da bi cijena barela nafte mogla da skoči sa oko 110 dolara na 380 dolara, Birol je rekao da je IAE pozvala Saudijsku Arabiju i druge članice da povećaju proizvodnju, ističe londonski list.
Iako su se G7 i IAE dogovorili da ispitaju mogućnost ograničenja cijena ruske nafte kako bi bio smanjen prihod Moskve, kritičari, kako navodi Tajms, upozoravaju na male izglede da će to uspejti bez podrške zemalja poput Kine i Indije. I sam Birol je rekao da se to “ne može dogoditi samo kao rezultat akcije zemalja G7”.
Ogroman rast globalnih cijena goriva već ugrožava izvore privređivanja i društvenu stabilnost, piše Njujork tajms, navodeći da se zapanjujuće žestok galop cena gasa i nafte kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu nadovezao na nevolje izazvane poremećajima usled pandemije korona virusa.
U SAD prosečne cijene benzina, koje su skočile na pet dolara po galonu, opterećuju potrošače i primoravaju predsednika Džozefa Bajdena na teške političke odluke uoči izbora za Kongres predstojeće jeseni.
Međutim, kako piše list, na mnogim mjestima u svijetu skok troškova za gorivo je mnogo dramatičniji, a posljedice mnogo ozbiljnije. Porodice brinu kako da napune rezervoar u automobilima, da zagrijeju i osvijetle svoje domove ili da kuvaju hranu, dok se preduzeća rvaju s rastućim troškovima prevoza i poslovanja uz zahtjeve radnika za povećanje plata.
Zapanjujući rast cijene goriva ima potencijal da promjeni ekonomske, političke i društvene odnose širom svijeta, ocjenjuje Njujork tajms, ukazujući da visoki troškovi energije imaju domino efekat. Oni podstiču inflaciju, što primorava centralne banke da podignu kamatne stope, što onda smanjuje ekonomski rast i uz to ometa napore u borbi protiv pogubnih klimatskih promjena.
Rast cijena energije bio je glavni razlog zašto je Svetska banka revidirala svoju ekonomsku prognozu prošlog mjeseca, procjenjujući da će se globalni ekonomski rast usporiti više nego što se očekivalo, na 2,9 odsto ove godine, što je otprilike upola manje nego 2021.
Evropa je zbog prevelike zavisnosti od ruske nafte i prirodnog gasa posebno ranjiva na visoke cijene i nestašice energenata. Sada širom kontinenta zemlje pripremaju planove za hitno racioniranje koji uključuju ograničenja prodaje, spuštanje maksimalne brzine na putevima i snižavanje temperature u stanovima kako bi se smanjila potrošnja goriva.
Ipak, najsiromašniji i najugroženiji će osjetiti najteže posljedice, ističe Njujork tajms, i ukazuje na prošlomjesečno upozorenje Međunarodne agencije za energetiku da zbog viših cijena energije dodatnih 90 miliona ljudi u Aziji i Africi nema pristup električnoj energiji.
Skupa energija doprinosi visokim cijenama hrane, snižava životni standard i izlaže milione gladi. Političko nezadovoljstvo zbog poskupljenja se osjeti na mnogim mestima gde rat u Ukrajini izgleda daleko ili irelevantno, dok je u siromašnijim zemljama prijetnja veća jer su vlade rastrzane između suočavanja sa ozbiljnim nemirima i nuđenja dodatne javne pomoći, što zahtijeva teško zaduživanje.
SAD sada sprovode trostruku strategiju, koja uključuje povećanje pritiska na Rusiju, dovođenje više nafte na tržišta kako bi se snizile cijene, i omogućavanje centralnim bankama da podignu kamatne stope na nivoe koji deluju da bi mogli da izazovu recesiju, ukazuje Gardijan u uredničkom komentaru povodom nastojanja Bajdenove administracije da snizi cijene nafte.
Britanski list navodi da je poslednji dio strategije osmišljen da signalizira proizvođačima nafte da će cijene energije pasti. Bolne recesije 1970-ih i ranih 1980-ih odigrale su ulogu u obaranju cijena nafte poslije energetskih šokova i doprinele raspadu Sovjetskog Saveza.
Preporučeno
Međutim, to je trajalo 15 godina, ističe Gardijan, ukazujući da Putinova Rusija možda nije tako moćna i možda jeste krhkija od Sovjetskog Saveza, ali da sada nema puno naznaka skorog kolapsa.
