Video
Prema analizi BBC-a, malo ko u ovom trenutku može sa sigurnošću reći u kojem će smjeru sukob ići, ali prema svim parametrima ishodi rata su sljedeći:
Kratki rat
Prema ovom scenariju, Rusija će u narednim periodu pojačati svoje vojne operacije. Očekuje se više artiljerskih i raketnih udara širom Ukrajine. Ruske zračne snage, koje su do sada igrale skromnu ulogu, pokrenule su razorne napade iz zraka.
Također, pokrenuti su i masovni cyber napadi, a i opskrba energijom i komunikacione mreže su prekinute. Sve ovo, dovelo bi do smrti hiljade civila. Uprkos hrabrom otporu Kijeva, glavni grad bio pao za nekoliko dana. Vlada bi bila zamijenjena proruskim marionetskim režimom.
Kada je riječ o sudbini Zelenskog, on bi prema analizi BBC-a bio ubijen ili bi uspio pobjeći te u inostranstvu formirati vladu u egzilu. Predsjednik Putin proglasio bi pobjedu u ratu te bi povukao određeni broj trupa.
“Ovaj ishod ni u kom slučaju nije nemoguć, ali će ovisiti od nekoliko faktora koji se mijenjaju. Putin bi mogao postići promjenu režima u Kijevu, ali svaka proruska vlada ne bi bila smatrana legitimnom i bila bi ranjiva na pobune. Takav ishod donio bi nestabilnost, a izgledi za ponovno izbijanje sukoba bili bi veliki”, navodi BBC.
Dugi rat
Drugi scenarij “ukrajinske krize” donio bi rat koji bi trajao duži period.
“Slijedila bi duga opsada gradova. Borbe bi bile brutalne, i podsjećale bi na devedesete godine kada je Rusija vodila sukob u Čečeniji”, navodi se.
Čak i kada bi ruske trupe postigle određene rezultate u ukrajinskim gradovima, vjerovatno bi imale problem da održe kontrolu.
“Možda Rusija ne bi mogla osigurati dovoljno vojnika da pokrije tako ogromnu zemlju. Zapad bi nastavio obezbjeđivati municiju i oružje. Nakon svega, nakon mnogo godina, s novim rukovodstvom u Moskvi, ruske snage bi napustile Ukrajinu, pognute i krvave glave, baš kao što su njihovi prethodnici napustili Afganistan 1989. godine nako decenije borbe protiv pobunjenika”, ističe se u analizi.
Evropski rat
Treća opcija u analizi opisuje scenarij u kojem bi se rat prelio izvan granica Ukrajine.
“Putin bi mogao nastojati da povrati više dijelova bivšeg ruskog carstva slanjem trupa ju bivše sovjetske republike poput Moldavije i Gruzije koje nisu dio NATO-a. Moglo bi doći do pogrešnog proračuna i eskalacije. Putin bi mogao proglasiti zapadne isporuke oružja ukrajinskim snagama aktom agresije koji zahtijeva odmazdu. Mogao bi zaprijetiti slanjem trupa u baltičke države koje su članice NATO-a kako bi uspostavio kopneni koridor s ruskom enklavom Kalinjingradom”, navodi se.
Ipak, ovaj scenarij bio bi izuzetno pasan i rizikovao bi rat s NATO savezom.
“Prema članu 5. povelje NATO-a, napad na jednu članicu je napad na sve. Putin bi mogao rizikovati ako smatra da je to jedini način da spasi svoju poziciju. Ruski lider je spreman da prekrši dugogodišnje međunarodne norme”, piše BBC.
Diplomatsko rješenje
Uprkos razaranjima u Ukrajini, diplomatsko rješenje je uvijek opcija koja je na stolu.
“Oružje sada govori, ali put dijaloga uvijek mora ostati otvoren”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
Dijalog između Zapada i Rusije svakako se nastavio i pored sukoba. Predsjednik Francuske Macron razgovarao je s Putinom, a ruski i ukrajinski zvaničnici sastali su se u Bjelorusiji. Možda pregovori nisu donijeli očekivani rezultat, ali pristankom na razgovore, čini se da je Putin barem prihvatio mogućnost da dođe do prekida vatre.
“Razmotrite ovaj scenarij. Rat ide loše po Rusiju, sankcije počinju uznemiravati Moskvu. Protivljenje među građanima raste kako se koja vreća s tijelima vraća kući. Kina interveniše, vrši pritisak na Moskvu kako bi napravila kompromis, upozoravajući da neće kupovati ruski gas i naftu ukoliko se situacija ne smiri”, navodi se.
U tom slučaju, Putin bi počeo tražiti izlaz.
“U međuvremenu, ukrajinske vlasti prisustvuju uništavanju zemlje i zaključuju da bi politički kompromis mogao biti bolji od razornog gubitka života. Diplomate se angažuju i dogovor je postignut. Ukrajina prihvata ruski suverenitet nad Krimom i dijelovima Donbasa, a zauzvrat Putin prihvata ukrajinsku nezavisnost i produbljivanje veza s Evropom”, pojašnjava BBC.
Svrgavanje Putina s vlasti
Posljednji scenarij, tiče se ruske unutrašnje politike. Kada je počeo invaziju na Ukrajinu, Putin je izjavio kako je Rusija spremna za svaki ishod.
“Šta ako bi zbog tog ishoda izgubio moć? Moglo bi izledati nezamislivo. Ipak, svijet se promijenio posljednjih dana i o tome se razmišlja. Profesor Lawrence Freedman iz Londona je ove sedmice napisao: ‘Sada je vjerovatno da će doći do promjene režima u Kijevu kao i u Moskvi'”, piše BBC.
Također, objašnjava se šta bi moglo dovesti do promjene unutar Moskve.
Preporučeno
“Putin možda vodi katastrofalan rat. Hiljade ruskih vojnika umire, ekonomske sankcije ubijaju ekonomiju. Putin gubi podršku javnosti. Možda postoji prijetnja narodne revolucije, a on koristi ruske snage unutrašnje sigurnosti da suzbije opoziciju. Međutim, pripadnici ekonomske elite, političari i vojni zvaničnici okreću se protiv njega. Zapad jasno daje do znanja da ako Putin ode, onda će Rusija doživjeti ukidanje sankcija i obnavljanje diplomatskih oddnosa. Ovo sada ne izgleda vjerovatno, ali možda će biti moguće ako ljudi koji su imali korist od Putina više ne budu vjerovali da on može braniti njihove interese”, stoji u zaključku analize BBC-a.
