Bajden je krenuo u poništavanje nekih migracijskih politika bivšeg predsjednika Donalda Trampa, zaustavio je izgradnju graničnog zida, protjerivanje djece na granici i predložio put do državljanstva za milione migranata u SAD.

No, drži se centralne agende Trampa oslanjajući se na Meksiko kako bi sputao val ljudi koji se iz Centralne Amerike probijaju do SAD.

Predviđajući nagli priliv migranata, Bajden je pitao predsjednika Meksika Andresa Manuela Lopez Obradora putem video poziva može li učiniti više kako bi pomogao SAD u rješavanju problema.

Dvojica predsjednika razgovarali su i o mogućnosti da SAD Meksiku pošalju dio viška zaliha vakcina AstraZeneca, koje nijesu odborene u SAD-u.

Meksički zvaničnici tvrde da su napori na osiguranju vakcina odvojeni od pregovora o migraciji. Međutim, priznaju da bi tim činom odnosi između SAD i Meksika bili poboljšani.

“Obje vlade sarađuju na temelju uređenog, sigurnog i redovnog migracijskog sistema”, rekao je Roberto Velasko , generalni direktor za regiju Sjeverne Amerike u meksičkom ministarstvu vanjskih poslova.

Naglasio je da su ta dva pitanja odvojena.

To su dva odvojena pitanja, jer tražimo humaniji migracijski sistem i pojačanu saradnju protiv koronavirusa, u korist naše dvije zemlje”, rekao je.

Bajdenova administracija odbila je komentarisati razgovore s Meksikom, ali je naglašeno da obje zemlje dijele zajednički cilj smanjenja migracija rješavanjem njenih temeljnih uzroka, te usko sarađuju na zaustavljanju protoka ljudi koji se slijevaju na granici.

Trampove prijetnje

Meksiko se složio da poveća prisustvo svojih bezbjednosnih snaga na svojoj južnoj granici s Gvatemalom kako bi se odvratila migracija iz Centralne Amerike, rekao je jedan od vladinih zvaničnika. Lokalni meksički zvaničnici su takođe rekli kako je njihova zemlja nedavno pojačala napore da zaustavi migrante na sjevernoj granici sa SAD.

No, postoje i znakovi da je predanost Meksika kontrolisanju migracije došla na zahtjev bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa koji je koristio prijetnju carinama na svu meksičku robu ako migracija ne bude obuzdana.

Od oktobra do decembra prošle godine broj Amerikanaca koje je uhapsio Meksiko se smanjio, dok su se zadržavanja američkih agenata povećala, prema brojevima meksičke vlade i podacima koje je prikupio The Washington Office za Latinsku Ameriku, istraživačka organizacija koja se zalaže za ljudska prava.

“Vjerovatnoća da odlazeća Trampova administracija ponovno prijeti carinama bila je niska, pa je postojao podsticaj za Meksiko da se vrati u svoje zadano stanje niskih privođenja”, rekao je Adam Isacson, stručnjak za sigurnost granica u Vašingtonskoj kancelariji za Latinsku Ameriku.

Apel Bajdenove administracije da učini više protiv migracija doveo je Meksiko u težak položaj. Iako je Tramp snažno naoružao Meksiko militarizirajući granicu, neki meksički zvaničnici tvrde da je njegova oštra politika možda ponekad pomogla smanjiti njihov teret odvraćajući migrante od pokušaja putovanja na sjever.

Hvatanje i deportacija migranata

Manja je vjerovatnoća da će Bajden prijetiti, poput Trampa, carinama, smatraju analitičari. Ali sada se od Meksika traži da održi liniju protiv navale migranata.

“Izgledaju kao dobri, a Meksikanci kao loši”, rekao je Kris Ramon, imigracijski savjetnik sa sjedištem u Vašingtonu.

Kazao je da pozitivne humanitarne politike sprovodi administracija Bajdena, dok Meksikancima ostaje prljav posao.

Predsjednik Lopez Obrador takođe pokušava pronaći način za povećanje kapaciteta za smještaj migranata u skloništa koja pucaju po šavovima.

Meksički zakon koji je stupio na snagu u januaru zabranjuje vlastima držanje migrantskih porodica i djece u pritvorskim centrima, a nedostatak prostora u skloništima postao je glavni problem.

“Skloništa su blizu kolapsa”, rekao je Enrike Valenecuela , vodeći koordinator vlade za migracije savezne države Chihuahua.

Lokalni zvaničnici u Chihuahua i operateri skloništa kažu da je koordinacija između meksičkih i američkih vlasti prekinuta. Tokom posljednjih godina Trampove administracije, američki zvaničnici bi obavijestili svoje meksičke kolege prije protjerivanja migranata preko granice i organizovali bi prelaze na nekolicini dobro opremljenih graničnih prelaza.

Pod Bajdenovom administracijom, kažu, agenti carine i granične patrole sada deportuju migrante na neke od najskrovitijih kontrolnih punktova koja nemaju dovoljno osoblja.

Operateri skloništa kažu kako Meksiko uspostavlja operacije hvatanja i deportacije migranata duž sjeverne granice. Dvoje od njih rekli su da gotovo svakodnevno, meksičke vlasti zaustavljaju kombije napunjene porodicama i kamione sa stokom u kojima migranti čuče na podu kako bi izbjegli otkrivanje.

Smrtonosni virus

“Ali s Trampom nismo ništa pregovarali, dali smo im puno, a oni nam nisu ništa vratili”, kazao je Toatiuh Guillen, koji je vodio meksički Nacionalni institut za migracije u prvoj polovini 2019. godine.

Dodao je da bi s Bajdenom trebala biti drugačija strategija.

Uprkos svim napetostima s Meksikom pod vođstvom Trampa, Lopez Obrador je oprezan prema Bajdenovoj administraciji.

Meksički zvaničnici su tražili od SAD da pošalju više Hondurana i Gvatemalaca uhvaćenih u SAD direktno u njihove matične zemlje, umjesto da ih puste u Meksiko.

Iako se pregovori o migracijama mogu odvijati odvojeno od zahtjeva Meksika za viškom vakcina iz SAD, potreba za njima u Meksiku je jasna.

Oko 200.000 ljudi umrlo je u Meksiku od virusa, a zemlja je relativno sporo vakcinisala svoje stanovništvo. To predstavlja potencijalni politički rizik za Lopeza Obradora, čija stranka izlazi na ključne izbore u junu.

“Meksiku je potrebna američka saradnja u pokretanju ekonomije i dobijanju vakcina za izlazak iz zdravstvene krize”, rekao je Endrju Sele, predsjednik Instituta za migracijsku politiku u Vašingtonu.

“Dakle, postoji prostor za dvije zemlje da postignu dogovore na temelju usklađenih interesa, a ne otvorenih prijetnji”, piše New York Times.