Video
Kirbi, koji je tokom dugogodišnje diplomatske karijere sa Bajdenovim kandidatom radio u američkim ambasadama u Poljskoj i Južnoj Koreji, smatra da su odlukom o nominaciji veoma iskusnog diplomate – Sjedinjene Države pokazale da im je stalo do Srbije.
Šta znači povratak Kristofera Hila na Balkan?
Glas Amerike: Kako komentarišete odluku predsjednika Bajdena da nominuje dugogodišnjeg diplomatu Kristofera Hila za ambasadora u Srbiji? Zašto Hil?
Kirbi: Mislim da je to izvanredna ideja koja jasno pokazuje da Sjedinjene Države zaista žele da postignu napredak u tom dijelu svijeta za koji je Srbija ključna. Šaljemo mnogo iskusnijeg diplomatu, nego što smo poslali prethodnih više godina. On je povezan širom Vašingtona i u Evropi i to će pomoći ako Srbija želi da napreduje.
Glas Amerike: Kakvu poruku Vašington šalje Beogradu ovom nominacijom? Šta administracija želi da postigne u Srbiji slanjem diplomate koji ima tako široko iskustvo?
Kirbi: Poruka je: predsjednik Bajden je mnogo godina slušao kako Srbi govore da će uraditi određene stvari. Međutim, nisu uradili to što su obećali. Ovo je prilika da se to postigne. Administracija je ozbiljna, i vi se uozbiljite ili smo završili. Možda to treba uzeti u obzir. Stvari ne mogu beskonačno da traju.
Glas Amerike: A vi smatrate da ambasador Hil može da to postigne konkretne rezultate?
Kirbi: Mislim da može. Radio je sa predsjednikom Bajdenom kada je on bio na položaju potpredsjednika SAD, radio je sa svim ljudima u ovoj administraciji, sa Senatom. Kada je bio ambasador u Iraku radio je sa više senatora. Radio je sa aktuelnim državnim sekretarom, ima pristup adresama u Vašingtonu što mu pomaže da pogura stvari. Takođe ima kredibilitet u regionu.
Glas Amerike: Ambasador Hil ima veoma široko pregovaračko iskustvo kada je riječ o nizu globalnih pitanja: od Balkana gdje je učestvovao u pregovorima o BiH i Kosovu do Sjeverne Koreje. Vi ste radili sa njim u ambasadama u Poljskoj i Južnoj Koreji. Šta je to što Hil može da donese na položaju ambasadora u Srbiji? Zašto bi bio uspješniji od svojih prethodnika? Naravno, to nije kritika vašeg mandata…
Kirbi: Iskreno, ima više iskustva i dublje veze širom diplomatske zajednice, pa čak i vojne, zato što je sa vojskom služio na različitim mjestima. Pohađao je Ratni koledž. Ima i to iskustvo. Ima predsjednikovu pažnju. Ima i više iskustva u regionu nego gotovo bilo ko. Govori srpski. Znači, donosi cijeli paket, a ne samo 83 odsto ili tako nešto.
Glas Amerike: A koje su to oblasti u kojima ambasador Hil može da postigne najviše napretka – u dijalogu Beograda i Prištine, napretku Srbije ka Evropskoj uniji? Gdje može da ima najviše uticaja?
Kirbi: Kada sam radio sa Hilom, jedna od stvari koju sam vidio je da ima odlične ideje kako da pristupi određenom pitanju i kako da ga riješi. Recimo, kao što je bio slučaj sa Dejtonskim sporazumom ili slično. Kada je došao u Južnu Koreju, bio je naš prvi ambasador koji je posjetio mjesto gdje je prethodna vlada i dikatura ubila grupu studenata. Niko se toga nije sjetio. On donosi iskustvo, ali i otvorenost za rešavanje stvari na nove načine, uz namjeru da ta pitanja konačno i riješi. Pomenuli ste dijalog.
Hil donosi iskustvo i otvorenost za nove ideje
Dijalog se ne vodi samo da bi ste razgovarali, već da bi ste taj razgovor i završili. Znači, preduzimamo korake do određenog cilja. A to su po mom mišljenju Srbija u Evropskoj uniji i nezavisno Kosovo. Trenutno, dijalog ne teče dobro iz niza razloga. I nije važno koji su to razlozi ako želimo da postignemo napredak. Mi to možemo da uradimo, i Srbija može sa Krisom Hilom i sa Sjedinjenim Državama.
Glas Amerike: Da li se nominacijom Kristofera Hila može očekivati oštriji pristup Sjedinjenih Država prema Vladi Srbije i predsjedniku Aleksandru Vučiću, u odnosu na trenutnog ambasadora Godfrija i prethodne američke administracije? Tu mislim na oštriji pristup kada je riječ o stanju vladavine prava u Srbiji, njenim spoljnopolitičkim odlukama i naravno dijalogu sa Kosovom.
Kirbi: Ova administracija ima drugačiji stav o Rusiji od prethodne. Tako da je logično očekivati da će se ozbiljnije razgovarati o tome gdje je budućnost Srbije: Da bude Putinov prijatelj ili istinska evropska nacija što u suštini jeste. To ne znači da ne možete da budete istovremeno prijatelj sa Rusijom i evropska zemlja. Srbija mora da rešava pitanja kao što je vladavina prava. Bivšoj administraciji, kako se čini, nije bilo stalo do toga u Srbiji, a ponekad ni u SAD. Zatim imate slobodu medija.
Srbija ne ide u ispravnom smjeru u toj oblasti, a bivša administracija nije mnogo bila zainteresovana za pitanje slobode medija. Zbog toga bih očekivao da ova administracija, svakako sa Krisom Hilom, ali i drugima koje bi tamo imali, zauzme snažniji stav o nekim od tih pitanja. I prosječni građani u Srbiji žele da budu prosperitetni. I Srbi po mentalitetu jesu Evropljani. Ovo im daje šansu. Na Vladi Srbije je da odluči da li će je prihvatiti. Takođe, godinama imamo posla sa predsjednikom Vučićem. Ja sam tamo došao prije nego što je postao premijer. Zatim je postao premijer, a potom predsjednik. On je dao određena obećanja u Bijeloj kući tadašnjem potpredsjedniku Bajdenu koja nije ispunio. Možda je vrijeme da ih ispuni.
Glas Amerike: O kojim obećanjima je riječ?
Kirbi: U vezi sa ubistvom braće Bitići, između ostalog.
Glas Amerike: Koliko ambasador Hil može da bude uspješan u komunikaciji sa srpskim vlastima i srpskom javnošću, imajući u vidu da već ima komentara u Beogradu da je bio dio, u Srbiji, nepopularne Klintonove administracije, da je konačan rezultat njegovih pregovora o Kosovu bilo bombardovanje itd…
Kirbi: Da, on jeste bio dio Klintonove administracije, ali kao profesionalni diplomata. Mi kao diplomate i profesionalci radimo za sve administracije. Kada je počeo, radio je mnogo godina u Reganovoj administraciji, zatim Džordža Buša starijeg. Bio je visoki zvaničnik u administraciji Džordža Buša mlađeg. Da, radio je u Klintonovoj administraciji, ali je to slučaj i sa aktuelnim ambasadorom. Svako ko je bio diplomata određen broj godina bi radio u toj administraciji.
Glas Amerike: Ali imajući u vidu te komentare i stavove dijela srpske javnosti o Hilu, kako bi njegova nominacija mogla da utiče na američku reputaciju u Srbiji, gdje jačaju uticaji Rusije i Kine?
Kirbi: Mislim da bi trebalo da bude pozitivan. Sjedinjenim Državama je dovoljno stalo za Srbiju da pošalju veoma iskusnu, ozbiljnu osobu. Srbi su ponekad imali utisak da ih ne shvatamo dovoljno ozbiljno. Poruka ovdje je: Shvatamo vas veoma ozbljno. Međutim, budite ozbiljan igrač, kakav želite da budete u našim očima. Za Ruse i Kineze je sve povezano sa novcem, a ne sa napretkom Srbije u svijetu. Ja smatram da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji, zato što to omogućava razvoj pojedinaca i obezbjeđuje vam stvari koje želite – budućnost za djecu. Ekonomska situacija i budućnost koju ljudi vide moraju da se promijene. Sjedinjene Države ovim poručuju da su saglasne sa tim i da zajedno možemo nešto da uradimo tim povodom.
Glas Amerike: Da li se skraćenje mandata ambasadora Godfrija može smatrati presedanom s obzirom na to da je riječ o karijernom diplomati, a ne političkom postavljenju?
Kirbi: To se događa. Služimo na predlog predsjednika. Mislim da to ne bi trebalo shvatiti kao kritiku ambasadora Godrfija. Na primjer, ja sam bio ambasador u Moldaviji samo dvije godine i otišao sam u Vašington gdje sam imao veoma dobar posao. Tražili su od mene da dođem u Vašington. Ne znam šta se događa u slučaju ambasadora Godfrija, ali ovo nije kritika na njegov račun. U mom slučaju, imao sam već drugi posao prije nego što se bilo što dogodilo. Nisam pitao ambasadora Godfrija, niti bi on bilo što rekao zato što bi to podrilo njegov kredibilitet. Mislim da on ima svijetlu budućnost u Stejt departmentu. Kris Hil je šansa i čekanje još godinu dana nije dobro ni za koga.
Glas Amerike: Znam da je teško spekulisati, ali da li se time šalje poruka da ambasador Godfri nije doveo da promjena koje Vašington želi, zbog čega je nominovan Hil?
Preporučeno
Kirbi: Ne. Mislim da je poruka da imamo nekog drugog za koga sigurno znamo da će prigrabiti pažnju i ako budemo čekali šest mjeseci ili godinu, nećemo više imati tu osobu.
