Video
To smatra bivši operativac CIA Džonatan Ganon.
On, u autorskom tekstu za Fajnenšal Tajms (Financial Times), piše da vojni uspjeh ne treba miješati sa političkom transformacijom.
“To je dilema sa kojom se sada suočavaju Vašington i njegovi regionalni saveznici: kako iskoristiti dobitke na bojnom polju, a da se ne upadne u uobičajenu iluziju da sam pritisak može dovesti do promjene režima”, navodi u tekstu.
Ovaj bivši operativac napominje da pojedini teoretičari spoljne politike propuštaju to da se politička kultura ne može redizajnirati iz vazduha.
Podsjetio je i na to da se „ljudska priroda ne može preoblikovati iz konferencijske sale u Vašingtonu“.
“Pitanje je sada da li dovoljno dobro razumijemo Iran da utičemo na njegov raspad, a da ne preuzmemo odgovornost za kolaps. Izgledi za trenutne političke promjene u Teheranu ostaju mali”, upozorava Ganon.
Ocijenio je da saveznici SAD „znaju da će se, kada se borbeni napadi završe, suočiti sa posljedicama“.
“Njihova briga nije samo da li će Islamska republika preživjeti, nego da li će preživjeti ljuta, satjerana u ćošak i spremnija za odmazdu”, tvrdi on.
Prema njegovom mišljenju, američka obavještajna zajednica moraće da bude „budna i dovoljno opremljena resursima kako bi se nosila sa povratkom hladnog rata sa Islamskom republikom“. Dodaje da bi to moglo da uključi smrtonosne operacije usmjerene na američke zvaničnike.
“Zato Sjedinjene Države treba da odole iskušenju da idu dalje od saopštenih ciljeva predsjednika Donalda Trampa, što bi nas moglo dovesti do toga da upadnemo u kampanju za promjenu režima bez kraja”, ističe Ganon.
Nekadašnji operativac CIA skrenuo je pažnju i na to da „više od jedne generacije neki američki kreatori politike vjeruju da se Bliski istok može ‘popraviti, preurediti ili preobraziti’ silom i političkim inženjeringom“.
“Ta zamisao je više puta propala jer pogrešno razumije kako moć zapravo funkcioniše u regionu”, poručuje on.
Naglašava da tajne akcije mogu pomoći u rušenju vođe.
Preporučeno
“Rijetko grade legitimitet, institucije ili trajan politički poredak. A posljedice – reakcije, represija, nestabilnost ili dugoročno antiameričko nezadovoljstvo – mogu se pojaviti godinama kasnije”, zaključuje autor teksta.
