Video
U video razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Vašingtona 27. januara Blinken je takođe rekao da Sjedinjene Države još ne znaju šta je krajnji cilj Kremlja za Ukrajinu i za zahtjeve da se preuredi postojeća evropska sigurnosna struktura.
“Tvrdim da je predsjednik Putin jedina osoba koja vam može reći šta je krajnji cilj Kremlja. Mislim da niko drugi ne zna. A u ovom trenutku možda ni on ne zna, jer ono što je činio u prošlosti, a vjerujem da to animira način na koji on pristupa stvarima, jeste stvaranje što više opcija. A prolaze kroz cijelu skalu opcija”, rekao je Blinken u intervjuu.
Blinken je govorio dan nakon što su Sjedinjene Države službeno predale svoj pisani odgovor na ultimatume Rusije o sigurnosnim garancijama, objavljene prošlog mjeseca u obliku dva nacrta ugovora.
Ruski zahtjevi popraćeni su raspoređivanjem više od 100.000 ruskih vojnika u regiji u blizini ukrajinske granice, zajedno sa nekim od najsofisticiranijim ruskim vojnim sredstvima.
Dva dokumenta predstavljaju sveobuhvatno restrukturiranje evropske sigurnosne strukture, pozivajući na moratorij na širenje NATO-a na bivše sovjetske republike poput Gruzije i Ukrajine, te povlačenje vojnika i oružja u istočnoj Evropi na lokacije prije no što je 1999. godine NATO napravio prvo veliko širenje poslije Hladnog rata.
Prijedlozi koji takođe pozivaju na nova ograničenja raspoređivanja nuklearnog oružja u Evropi i druga srodna pitanja, naišli su uglavnom na neodobravanje Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika.
Razgovori sa visokim ulozima
Američke, NATO, ruske i druge evropske diplomate sastali su se na tri runde pregovora u Ženevi, Briselu i Beču ranije ovog mjeseca kako bi pokušali spriječiti novu rusku invaziju punog razmjera.
Osim predstavljanja dva nacrta prijedloga, ruske diplomate su zatražile pisani odgovor Sjedinjenih Država i NATO-a.
Američki ambasador u Moskvi predstavio je pisani odgovor Vašington ruskom ministarstvu vanjskih poslova 26. januara. Sadržaj odgovora nije odmah bio poznat.
Međutim, ruski zvaničnici, uključujući i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, djelovali su razočarano u komentarima koje su dali ruskim novinskim agencijama.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin ima pisane primjedbe i da će ih pogledati.
“Naravno, biće potrebno neko vrijeme da ih analiziramo. Ne trebamo žuriti sa zaključcima”, rekao je Peskov, a citirala novinska agencija TASS.
“Još jednom ponavljam, nemojmo žuriti sa procjenama”, rekao je on za TASS. “Potrebno je vrijeme za analizu i da, na kraju, naš predsjednik formulira odgovarajući stav. Da vidimo kako će to biti.”
‘Dva pravca za Moskvu’
U razgovoru za RSE putem Skypea iz Vašingtona, Blinken je umanjio važnost bilo kakvog odstupanja u mišljenju ili zaključku između Sjedinjenih Država i Ukrajine o ozbiljnosti ruske prijetnje.
Činilo se da se posljednjih sedmica, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ljuti zbog tona ili kobne prirode američkih upozorenja, a objavio je dva videa u kojima je pozvao ljude da ne paničare. Ranije ove sedmice glasnogovornica Bijele kuće Džen Psaki rekla je novinarima da je “invazija neminovna”.
“Predsjednik Zelenski je u pravu. Niko ne bi trebao paničariti. I niko to ne radi”, rekao je Blinken. “Mi činimo sve što možemo da Moskvi jasno stavimo do znanja da pred sobom ima dva puta: put diplomatije i dijaloga za mirno rješavanje razlika ili put agresije, ako je to ono što izaberu, onda i masovne posljedice koje će proizaći iz toga.”
“Možemo vidjeti gomilanje ruskih snaga na granicama Ukrajine – jug, istok, sjever – koje je veće no ikada od 2014. godine. I svjesni smo planova za udvostručenje veličine tih snaga u vrlo, vrlo kratkom roku, kao i napora za destabilizaciju Ukrajine iznutra”, rekao je Blinken.
“Moramo učiniti sve što radimo na osnovu činjenica, na temelju onoga što vidimo kako bismo bili sigurni da smo spremni na bilo koji način. To radimo uz vrlo bliske konsultacije i koordinaciju sa vladom u Ukrajini”, dodao je.
Američki zvaničnici su dali neke signale o tome koje su moguće kaznene mjere protiv Moskve na razmatranju: na primjer, isključenje Rusije iz SWIFT-a, sistema globalnog bankovnog transfera ili nametanje proširene zabrane izvoza visoke tehnologije u Rusiju. Bijela kuća je takođe navodno razgovarala o povećanju raspoređivanja američke vojske NATO saveznicima u blizini ruske granice.
Blinken je odbio dati pojedinosti o tome šta bi “masovne posljedice” podrazumijevale. I odbio je ulaziti u detalje o pisanom odgovoru Sjedinjenih Država rekavši: “Saslušali smo brige koje su oni iznijeli. Podijelili smo duboke zabrinutosti kako naše, tako i naših saveznika i partnera širom Evrope”.
Usred negodovanja Kijeva oko toga da li američka retorika izaziva nervozu kroz ukrajinsku ekonomiju – valuta, grivnja, pala je za više od sedam posto od decembra, a ove sedmice je dodatno pala – američki State Department je najavio evakuaciju nekih članova porodica diplomata iz ambasade u Kijevu, istovremeno pozivajući američke državljane da naprave planove za napuštanjem zemlje.
Izgleda da je to zateklo ukrajinske zvaničnike. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine nazvalo je evakuaciju “preuranjenom”.
Na virtualnom događaju kojeg je 25. januara organizovala ambasada SAD-a stotine američkih građana se priključilo, a neki su ljutito kritikovali ambasadu zbog, kako su rekli, nedostatka informacija, i podrške u vremenu suočavanja sa ruskom prijetnjom.
Blinken je u intervjuu branio naredbu za evakuaciju.
Preporučeno
“Velika većina ljudi koje smo tražili da se vrate kući su članovi porodica, djeca”, rekao je Blinken. “I to sam uradio kao razborit korak samo kako bi bili sigurni da ako dođe do konflikta – što bi se moglo desiti u kratkom roku, uz malo upozorenja, da smo se pobrinuli da ljudi budu sklonjeni i zaštićeni.”
