Video
“Uragan je upravo tamo, niz ulicu, i dolazi ka nama”, rekao je izvršni direktor J.P. Morgan Čejsi Džejmi Dajmon u srijedu, dodajući upozorenje svojoj zloslutnoj ekonomskoj prognozi. “Samo ne znamo da li se radi se o manjoj, ili superoluji Sendi. Bolje se pripremite.”
Za razvijeni svijet, izgledi za ozbiljnu recesiju su duboko zabrinjavajući. U siromašnijim zemljama, rastući strah – i već prisutna opasnost – je ono što Svjetski program za hranu naziva nadolazećom “katastrofom gladi”, piše CNN.
Kada se privrede smanjuju, a stope siromaštva povećavaju, politički sistemi drhte. A to već vidimo u nekim zemljama.
Dok izlazimo iz pritiska pandemije, počinjemo da uviđamo da je koronavirus preoblikovao svijet. Ta je slika bila dovoljno zabrinjavajuća prije nego što je Rusija zadala udarac koji je gurnuo svijet unazad.
Pandemija je pogodila lance snabdijevanja jer su preduzeća smanjila ili potpuno zaustavila proizvodnju. Dostava i logistika bili su zarobljeni, što je cijene još više povisilo. Promjena ideja o poslu podstakla je milione ljudi da napuste zaposlenje, a mnogi od njih odbijaju da prihvate pozicije koje su mogli da zauzmu prije krize, što je ozbiljno poremetilo tržišta rada. Vlade su pumpale gotovinu kako bi održale ljude “na površini”, podstaknuvši inflaciju koja sada prisiljava bankare da podižu kamatne stope i preduzimaju druge bolne mjere.
Ekonomski odjeci dvije krize – pandemije i rata u Ukrajini – šalju šokove širom planete.
Cijene gasa su već rasle prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin počeo invaziju na Ukrajinu. To je zato što su tokom pandemije, kada je gas pao ispod dva dolara po galonu u SAD, proizvođači i rafinerije smanjili proizvodnju za gotovo 40 odsto. Neke rafinerije su čak i trajno zatvorene. Kad je privreda počela da se oporavlja, polako su se podizale na prethodne nivoe.
Posljedice rata u Ukrajini
Kada je Rusija, veliki proizvođač nafte, napala Ukrajinu, cijene nafte su još više skočile. Proizvodnja u SAD-u je porasla, ali nedovoljno.
Cijene hrane i glad već su bile na kriznim niovima širom svijeta prije rata u Ukrajini, uz stalnu nestašicu đubriva — koju je takođe pogoršao ruski rat — pogoršavajući probleme proizvodnje. Oxfamova studija iz 2021. pokazala je šesterostruko povećanje broja ljudi koji žive u uslovima nalik gladi u odnosu na 2020, pri čemu je više ljudi umrlo od neuhranjenosti nego kovida.
Situacija se pogoršala otkako su ruske snage neke od ukrajinskih poljoprivrednih površina pretvorile u ratne zone, a zatim blokirale ključne ukrajinske luke poput Odese i ukrale ukrajinsko žito, lišavajući globalna tržišta glavnog izvora osnovne hrane.
Pandemija je zadala ogroman udarac svijetu izvan miliona života koje je već odnijela. A onda, baš kad je svijet pokušavao da ublaži uska grla u lancu snabdijevanja, da stabilizuje tržišta rada i vrati proizvodnju nafte na nivo prije pandemije, Putinov je rat preokrenuo veliki dio napretka.
Od svih hitnih slučajeva, najhitnija je “seizmička kriza gladi” za koju WFP kaže da je već “obuhvata svijet” i da bi 48,9 miliiona ljudi mogla da odvede na ivicu gladi. To je višestruko više od gotovo 6,3 miliona ljudi za koje je potvrđeno da su do sada umrli od kovida.
Preporučeno
Siromaštvo i glad pokreću velike migracije i proizvode političku nestabilnost. A to bi, suočeni s nadolazećim ekonomskim uraganom, moglo ionako tešku situaciju da učini još opasnijom.
