Demokrate planiraju munjevit opoziv Trampa

Demokrate zahtjevaju odlučnu, hitnu akciju da Tramp ne bi mogao da čak zapali nuklearni rat u posljednjih desetak dana vlasti.

Kako zemlja dolazi sebi poslije nasilne opsade američkog Kapitola od strane Trampovih pristalica iza kojih je ostalo pet mrtvih, kriza koja je, čini se, među završnim aktima Trampovog predsjednikovanja, produbljuje se kao malo koja u istoriji SAD. Sa manje od dvije nedjelje do odlaska, demokrate žele da ga zbace ranije, već sada, a on ima malo branilaca koji ga podržavaju čak i u njegovoj Republikanskoj stranci.

“Moramo preduzeti akciju”, izjavila je u petak predsjednica Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi na sastanku s demokratama.

A i jedna istaknuta republikanka, senatorka Liza Murkovski sa Aljaske, rekla je novinarima da Tramp jednostavno “treba da ode”.

Posljednji dani Trampovog predsjednikovanja idu ka haotičnom kraju dok se zatvorio u Bijeloj kući koju su napustili mnogi pomoćnici, najviši republikanci i članovi vlade. Pošto je odbio da prizna poraz na novembarskim predsjedničkim izborima, napokon je obećao nesmetan prenos vlasti kada novoizabrani demokratski predsjednik Džozef Bajden položi zakletvu 20. januara. Ali je ipak poručio da neće prisustvovati inauguraciji, što će biti prvi takav slučaj još od Građanskog rata, polovinom 19. vijeka.

U Kongresu gdje su mnogi gledali i zabavljali se dok je predsjednik četiri godine kršio norme i ljuljao temelje demokratije, demokrate nisu spremne da dalje rizikuju. Neredi koji su izbili u srijedu na Kapitolu zapanjili su svijet i zaprijetili tradicionalno mirnom prenosu vlasti.

Pelosi je rekla da je sa šefom Generalštaba, generalom Markom Majlijem, “razgovarala o dostupnim mjerama predostrožnosti za sprječavanje nestabilnog predsjednika da započne vojna neprijateljstva ili pristupi lansirnim kodovima” za nuklearni rat. Rekla je da je Majli uvjeravao da su dugoročne mjere zaštite na snazi.

Predsjednik je jedini ovlašćen da naredi lansiranje nuklearnog oružja, ali bi vojni zapovjednik mogao odbiti naredbu ako bi se utvrdilo da je nezakonita. Tramp nije javno uputio takve prijetnje, ali zvaničnici upozoravaju na veliku opasnost ako se predsjednik ostavi bez nadzora.

“Ovaj iščašeni predsjednik ne može biti opasniji”, rekla je Pelosi.

Bajden je rekao da je usredsrijeđen na pripremu preuzimanja funkcije. Upitan o “impičmentu”, rekao je da će “odluku o tome donijeti Kongres”.

Demokrate razmatraju munjevitu akciju. Nacrt njihove odluke o “impičmentu” optužuje Trampa za zloupotrebu vlasti. Navode da je “namjerno davao izjave koje su ohrabrivale – i koje su predvidivo rezultirale – neizbježnom aktivnošću bezakonja na Kapitolu”, rekla je za AP osoba upoznata sa sadržinom tog dokumenta.

Očekuje se da će taj predog biti zvanično podnijet u ponedjeljak, a da će glasanje u Predstavničkom domu biti u srijedu.

Ako bi Tramp bio optužen u Predstavničkom domu, a Senat ga osudio na smijenjivanje, mogao bi biti spriječen da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024. godine ili da ikada više bude na nekoj javnoj funkciji. Bio bi jedini predsjednik koji je dva puta opozivan.

Obaviještena osoba je rekla da je Pelosi razgovarala i o načinima na koje bi Tramp mogao biti primoran da podnese ostavku.

Senatori iz jedne dvostranačke grupe sazvali su sastanak da razmotre mogućnosti za kongresnu akciju, rekao je pomoćnik jednoga od njih.

Bijela kuća međutim tvrdi da sve to nije od pomoći: Trampov portparol Džed Diri rekao je da će “politički motivisani ‘impičment’ predsjednika 12 dana pred kraj njegovog mandata, samo dalje produbiti podjelu naše veličanstvene zemlje”.

Trampu je u petak Tviter ponovo otvorio nalog poslije kratke zabrane, i on je odmah nastavio agresivno, izjavom da njegove pristalice ne smiju biti “nepoštovane” iako je u četvrtak u mirnijoj video-poruci osudio nasilje. Predveče je Tviter rekao da ga trajno suspenduje sa svoje platforme, pozivajući se na “rizik od daljeg podsticanja na nasilje”.

Najranije što bi Senat mogao da počne suđenje za smjenjivanje po sadašnjem kalendaru bio bi 20. januar, sam Dan inauguracije Bajdena.

Osuda u republikanskom Senatu tako kasno izgleda malo vjerovatno, mada o tome ćute mnogi republikanci što je znak raskida stranke s Trampom.

Jedan Trampov saveznik, republikanski lider manjine, poslanik Kevin Mekarti iz Kalifornije, oglasio se rekavši da je Bijela kuća rekla da će “opoziv predsjednika sa svega 12 dana preostalog mandata, samo još više podijeliti našu zemlju”.

Mekarti je rekao da je stupio u kontakt s Bajdenom i da planira da s njim razgovara o zajedničkom radu na “spuštanju temperature”.

Ali Murkovski je rekla da želi da Tramp sada podnese ostavku, a ne da čeka Bajdenovu zakletvu 20. januara.

“Želim da ode”, rekla je u telefonskom intervjuu za lokalne novine na Aljasci.

Drugi među vodećim republikanskim kritičarima Trampa, senator Ben Sase iz Nebraske, rekao je da će “sigurno imati u vidu” impičment.

Snažne kritike Trampa, koji je nagovarao rulju da maršira na Kapitol, i dalje traju.

“Svaki njegov dan na funkciji, opasnost je za Republiku”, rekao je poslanik Adam Šif, demokrata iz Kalifornije.

Šif, koji je predvodio neuspjeli impičment Trampa 2019. godine, rekao je da je Tramp “pregrijao osigurač koji je u srijedu eksplodirao na Kapitolu”.

Senator Berni Sanders, nezavisni političar iz Vermonta, tvitovao je da se neki ljudi pitaju zašto opozivati predsjednika kome je ostalo samo nekoliko dana na funkciji.

“Odgovor je: Presedan. Mora se jasno staviti do znanja da nijedan predsjednik, sada ili ubuduće, ne može da povede pobunu protiv vlade SAD”, rekao je Sanders.

Pelosi i lider Demokrata u Senatu, Čak Šumer, razgovarali su s Bajdenom u petak uveče i pozvali potpredsjednika SAD Majka Pensa i Trampov kabinet da se pozovu na 25. amandman Ustava kojim će Trampa otjerati s funkcije. To je postupak za uklanjanje predsjednika i postavljanje potpredsjednika na njegovo mjesto.

Pelosi je kasnije rekla da ta opcija ostaje na stolu. Ali, takva akcija Pensa ili vlade sada izgleda malo vjerovatna, posebno pošto su dvije visoke zvaničnice, sekretarka za prosvjetu Betsi Devos i sekretarka za saobraćaj Elejn Čao, iznenada podnijele ostavke poslije nasilja, te više ne mogu da u kabinetu to zatraže.

Tramp je ohrabrio svoje pristalice na mitingu u srijedu pred Bijelom kućom da marširaju na Kapitol gdje je Kongres potvrđivao izbornu pobjedu Bajdena.

Predstavnički dom je opoziv Trampa tražio 2019. godine, ali ga je Senat predvođen republikancima oslobodio početkom 2020.