Video
“Ukoliko se takvo nešto desi može da računa istu noć odluku o nezavisnosti. Sve formalno pravne stvari su na našoj strani”, izjavio je Dodik.
Ocijenivši da je krajnje vreme za suštinsku raspravu u okviru BiH, Dodik je naglasio da je RS zainteresovana isključivo za BiH koja je predviđena Ustavom.
“Za drugu BiH, čak i ovu kako sada funkcioniše, mi nismo zainteresovani. Sve izvan Ustava mora da bude preispitano i nanovo dogovoreno”, naveo je Dodik, prenijela je Radio-televizija RS (RTRS).
Naglasio je da sada pokušavaju da kažu da “nema nekakve države BiH bez imovine, što je tačno”.
“Zato i nije njima data (imovina) da ne bi bila država”, kazao je on, dodavši da je tako predviđeno i Dejtonskim sporazumom.
Rekao je i da BiH “definitivno nema nadležnost za vojsku, indirektne poreze, obavještajnu službu, sudove i tužilaštvo po Ustavu BiH”, dodavši da će pitanja nadležnosti entitetima u ovim oblastima biti stavljena ponovo na dnevni red ako se “na scenu vrati vladavina prava”.
Teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
Dodik je na konferenciji za novinare izjavio kako je dogovoreno da se u budžetu za narednu godinu uvrsti i stavka u kojoj će se obezbijediti nivo prihoda da se radnicima koji rade u institucijama BiH obezbijede naknade za plate, ako dođe do povlačenja predstavnika RS iz državnih institucija.
Milorad Dodik, predsjednik RS, Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, predsjednik Vlade RS Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović su pod sankcijama SAD zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Sastanak u Banjaluci je održan dva dana nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio optužnicu protiv Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Optužnica je uslijedila nakon što je Narodna skupština RS 27. juna usvojila dva sporna zakona, koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS.
Radi se o zakonima koji navode da se odluke Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u tom bh. entitetu, kao i da se u RS više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit poništio je u julu antidejtonske zakone koje je usvojila Narodna skupština entiteta Republika Srpska u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH.
Šmit je zbog poteza Skupštine Republike Srpske takođe donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH tako da će se bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo. Izmjenama je kriminalizovano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.
Dodik je ponovio da RS “odbacuje optužnicu koja je potvrđena protiv njega i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića”, ocjenjujući ih “politički motivisanim”.
Preporučeno
Zvaničnici RS-a, na čelu s Dodikom, osporavaju legitimitet visokog predstavnika, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeći sigurnosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su navele da za to nije ni bilo potrebe.
