Dojče vele: Pet načina na koje je rat u Ukrajini promijenio svijet

1. Izbjeglice

Zbog ruske invazije na Ukrajinu tu zemlju je napustilo oko 6,8 miliona njenih stanovnika. Uz to, najmanje 7,7 miliona je interno raseljeno.

Nakon što su u početku pobjegli u susjedne zemlje, najmanje tri miliona Ukrajinaca nastavilo je put i utočište potražilo u daljim zemljama, navodi UNHCR. Osim Poljske, Njemačka i Češka primile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica: 727.000 Ukrajinaca našlo je utočište u Njemačkoj, a 348.000 u Češkoj.

Istovremeno, blizu dva miliona Ukrajinaca vratilo se u svoju zemlju, nakon što su je po izbijanju rata napustili – mada dio njih stalno odlazi i dolazi, napominje UNHCR, prenosi Dojče vele.

Priliv ukrajinskih izbjeglica u Evropsku uniju podstakao je podršku ljudima koji su pobjegli od rata i omogućio sistem prihvata. Izbjeglice koje su se doselile u novu zemlju, obično se oslanjaju na mrežu socijalne pomoći, barem za neko vrijeme.

2. Nestašica hrane

Ukrajina je važan proizvođač životnih namirnica koje spadaju o osnovnu potrošačku korpu. Ta zemlja zadovoljava gotovu polovinu svjetskih potreba za suncokretovim uljem, 15 odsto kukuruza i 10 odsto pšenice. Sukob je prekinuo izvoz, a Rusija i dalje blokira izvoz žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.

Nedostatak hrane posebno se osjetio u zemljama koje zavise od uvoza ukrajinskih žitarica i jestivog ulja, kao što su Egipat i Indija. Ipak, posljedice su daleko veće. Neki upozoravaju da sukob u Ukrajini, zajedno sa ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanim klimatskim promjenama i privrednim šokom zbog pandemije, podstiče globalnu krizu nestašice hrane.

Ujedinjene nacije su u maju upozorile da je nivo gladi u svijetu dosegao „novi maksimum“ i da bi desetine miliona ljudi moglo da se, zbog rata, suoči s dugotrajnom glađu.

Od maja su 23 zemlje uvele ograničenja izvoza hrane.

3. Energetska bezbjednost

Sve do rata, Rusija je bila glavni izvor energenata za ostatak Evrope. Ta zemlja je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa, drugi po veličini izvoznik sirove nafte i treći svjetski izvoznik uglja.

Tri četvrtine njenog gasa i gotovo polovina sirove nafte odlazilo je u Evropu. U 2020. godini, ruska nafta, gas i ugalj činili su četvrtinu potrošnje energije u Evropskoj uniji Kada je Rusija napala Ukrajinu, EU je pokušala da prekine sa oslanjanjem na ruske energente. „Ne možemo da se oslonimo na isporučioca energenata koji nam direktno prijeti“, rekla je u martu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Komisija je već tada najavila da EU namjerava da se do 2030. potpuno odrekne ruskih fosilnih goriva, kao i planove za drastično smanjenje upotrebe ruskog gasa (za dvije trećine) već do kraja ove godine.

Jedna od tačaka u tom planu jeste povećanje skladišnih kapaciteta za gas. Uvoz tečnog gasa, na primjer iz SAD, još je jedna od opcija i rješenje u nevolji. U međuvremenu, neki stručnjaci predviđaju da će doći do nestašice gasa i da je moguće da će potrošnja morati da bude racionalizovana.

Rat u Ukrajini mnogi vide kao šansu za EU – ne samo da se oslobodi zavisnosti od ruskih energenata, već i da ispuni ciljeve koji se odnose na zaštitu klime izgradnjom obnovljivih izvora energije i povećanjem energetske efikasnosti. Tu ipak, postoje ograničenja, s obzirom na brzinu prelaska na alternativne vidove energije. Istovremeno, rastuća potražnja za izvorima energije koji nisu iz Rusije dovela je do rasta cijena širom svijeta.

4. Rast cijena i inflacija

Nedostatak hrane i energenata doveo je do velike promjene u životima mnogih. Rast cijena bilježio se i prije, ali naročito otkako je počeo rat u Ukrajini. Kad nečega ima manje, njegova vrijednost raste, a kad hrana i gorivo poskupe, poskupljuje i sve ostalo.

Posebno su porasle cijene hrane. Indeks organizacije UN za hranu i poljoprivredu FAO, koji se mjeri mjesečnu promena cijena u okviru osnovne potrošačke korpe, u martu ove godine dostigao je maksimum.

Inflacija, odnosno manja kupovna moć s obzirom na rast cijena, ključna je stvar koja utiče na sve aspekte privrede. Inflacija se od marta 2021, prema podacima Međunarodne organizacije za rad, više nego udvostručila – i to širom svijeta. U zemljama evrozone prošlog mjeseca inflacija je dosegla 8,1 odsto, što je takođe rekord.

Predviđa se da će inflacija mnogo teže da pogodi zemlje s nižim bruto društvenim proizvodom. Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) očekivana inflacija u razvijenim industrijskim zemljama sada je 5,7, a u zemljama u razvoju čak 8,7 odsto.

I to nije sve: te cijene bi, kako predviđaju stručnjaci, mogle još godinama da ostanu visoke.

5. Renesansa NATO

Ruska invazija u Ukrajini ostavila je traga i na geopolitiku. Neki očekuju ponovni rascep na istočne i zapadne geopolitičke i ekonomske blokove, s Rusijom i Kinom na jednoj, a Evropskom unijom i SAD na drugoj strani.

Sjevernoatlanska vojna organizacija, poznata kao NATO, osnovana je nakon Drugog svjetskog rata. To, „dijete Hladnog rata“, s početkom velikog širenja na istok 2004. postalo je nešto poput „kišobrana“ za demokratiju i slobodna tržišta u Evropi.

Za Alijansu je ključan član 5, koji propisuje načelo kolektivne odbrane: ako je bilo koja članica napadnuta, to se smatra napadom na sve, uz vojnu odmazdu u kojoj učestvuje svaka članica.

NATO je do skoro djelovao povučeno – do te mjere da ga je francuski predsjednik Emanuel Makron 2019. nazvao „klinički mrtvim“. Ali rat u Ukrajini sada dovodi do toga da najmoćniji svjetski vojni savez zauzima centralnu poziciju, procjenjuju neki posmatrači.

Finska i Švedska su, uglavnom zbog straha od Putinovih imperijalističkih ciljeva, nedavno objavile da namjeravaju da se pridruže Severoatlanskom vojnom savezu. Vladimir Putin NATO vidi kao prijetnju Rusiji i više puta je upozoravao na posljedice u slučaju da Alijansa u svoje članstvo primi Ukrajinu.

Kritičari NATO smatraju da je širenje vojnog saveza na istok za Putina predstavljalo provokaciju.

Zemlje NATO snabdijevaju Ukrajinu oružjem i opremom, a istovremeno je odbijen zahtev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za uvođenje zone zabrane letova iznad te zemlje.

Preporučeno