Krnić objašnjava da je nafta berzanska roba, čija se cijena formira prvenstveno na osnovu odnosa ponude i tražnje, dok veliki uticaj imaju i zemlje OPEK-a. Međutim, kako kaže, u situacijama poput aktuelne krize, presudan faktor postaju geopolitički događaji.

„U ekstremnim situacijama poput sadašnje, kada je blokiran Ormuski moreuz, rat na Bliskom istoku može izazvati ogromne posljedice po cijene nafte i cjelokupnu svjetsku ekonomiju. U situaciji gdje je blokirano više od petine svjetske ponude, tražnja raste, a ponuda je pala, pa to utiče na vrtoglavi rast cijena“, ističe Krnić.

Prema njegovim riječima, ova blokada posebno pogađa velike potrošače poput Indije i Kine, ali se posljedice osjećaju širom svijeta. Dodaje da je u takvim okolnostima posebno važno da države procijene koliko su im izvori snabdijevanja energentima diverzifikovani.

„Vrlo je važno da vidimo da li je Vlada ispitala sve opcije oko nabavke i koliko je diverzifikovana. Ako se kriza na Bliskom istoku dodatno produbi, eventualno može doći do nestašica“, upozorava on.

Krnić napominje i da ekonomija često funkcioniše na osnovu očekivanja. Ukoliko građani počnu da strahuju od nestašica, panična kupovina može dodatno pogoršati situaciju na tržištu.

CRNA GORA POSEBNO OSJETLJIVA NA POREMEĆAJE

Crnogorska ekonomija, prema njegovim riječima, posebno je ranjiva na globalne šokove, jer je riječ o uvozno orijentisanoj zemlji sa veoma ograničenom domaćom proizvodnjom.

„Malo toga proizvodimo i u potpunosti zavisimo od drugih. Energenti su inputi za gotovo sve potrebe na tržištu – od transporta do grijanja. Troškovi transporta su uključeni u svaku cijenu proizvoda, pogotovo jer smo uvozno orijentisana zemlja“, kaže Krnić.

On naglašava da veći obim uvoza znači i veće troškove transporta, jer roba dolazi sa udaljenijih tržišta, pa svaka globalna kriza direktno utiče na domaću ekonomiju.

Ipak, Krnić smatra da crnogorsko tržište pokazuje određeni nivo otpornosti, prvenstveno zahvaljujući prilagodljivosti privrede i građana.

„Moguće je da smo navikli na krize, pa iz toga proizilazi sposobnost za snalaženje. Ipak, to nije dovoljno, jer se pritisak na privredu i građane konstantno povećava umjesto da se smanjuje“, dodaje on.

RAST NAFTE VODI RASTU CIJENA DRUGIH PROIZVODA

Prema njegovim riječima, rast cijena nafte gotovo neminovno dovodi do rasta cijena drugih proizvoda i usluga.

„Rast nafte neminovno dovodi do rasta svih cijena. Ali veći problem je što će proći kriza i cijena nafte će pasti u nekom trenutku, ali cijene proizvoda će ostati iste“, upozorava Krnić.

Podsjeća da je tokom 2022. godine zabilježena snažna inflacija, uzrokovana kombinacijom globalnih poremećaja i domaćih ekonomskih faktora.

„U junu 2022. imali smo skoro rekordnu cijenu nafte od 107 dolara po barelu. Samo jednom je nafta bila skuplja – tokom ekonomske krize 2008. godine, kada je dostizala 127 dolara po barelu. Iako se cijena nafte kasnije normalizovala i u januaru iznosila 64 dolara po barelu, cijene proizvoda su nastavile da rastu“, navodi Krnić.

TRANSPORT, TURIZAM, POLJOPRIVREDA MEĐU NAJUGROŽENIJIMA

Produženi rast cijena energenata mogao bi, prema njegovoj procjeni, posebno pogoditi transportni sektor, ali i turizam, od kojeg crnogorska ekonomija u velikoj mjeri zavisi.

„Na udaru će biti transportna djelatnost, a to se odražava i na turizam. Negativan uticaj osjetiće i poljoprivreda, jer mehanizacija zavisi od goriva, dok rastu i drugi troškovi proizvodnje“, objašnjava on.

Dodaje da bi poskupljenja mogla zahvatiti i građevinski sektor, ali i druge, manje razvijene grane privrede.

Krnić smatra da postoji realan rizik od novog rasta cijena hrane i osnovnih životnih namirnica.

„Dobavljači će vrlo brzo uvećati cijene, a to se uvijek prevali na krajnjeg potrošača. Ostaje pitanje da li će trgovinski lanci povećavati cijene samo u skladu sa rastom troškova ili će iskoristiti situaciju da dodatno profitiraju“, kaže on.

SMANJENJE AKCIZA I JAČANJE REZERVI

Govoreći o mjerama koje bi država mogla preduzeti, Krnić podsjeća da Vlada ima zakonsku mogućnost da privremeno smanji akcize na gorivo.

„Akcize iznose od 44 do 55 centi po litru, u zavisnosti od vrste goriva, a postoji i novi namet od tri centa po litru. Vlada ima mogućnost da smanji akcize do 50 odsto u periodu do tri mjeseca i trebalo bi što hitnije da iskoristi tu zakonsku mogućnost“, navodi on.

Međutim, smatra da su dugoročna rješenja mnogo važnija.

„Umjesto da proizvodimo hranu, mi je uvozimo. Potrebno je formirati veće robne i naftne rezerve, uvezati proizvodnju sa obaveznim otkupom domaćih proizvoda uz kontrolisane cijene i na taj način pokrenuti domaću proizvodnju“, ističe Krnić.

Takva politika, prema njegovim riječima, mogla bi smanjiti uvoz, povećati zaposlenost i ojačati otpornost ekonomije na spoljne šokove.

PERIOD NESIGURNOSTI PRED SVJETSKOM EKONOMIJOM

Krnić upozorava da je trenutna situacija jedna od najekstremnijih u posljednjih nekoliko godina i da postoji realna mogućnost daljeg rasta cijena energenata.

„Dolazi vrijeme nesigurnosti i niko sa sigurnošću ne može predvidjeti šta će se dešavati. Za očekivati je dalji skok cijena nafte, a samim tim i drugih cijena“, kaže on.

Zaključuje da bi država morala mnogo više da se fokusira na upravljanje krizama i izgradnju otpornog ekonomskog sistema.

„Imamo Vladu koja reaguje tek kada se problem pojavi. Nema vizije ni anticipacije kako brzo reagovati u kriznim situacijama. Cijene goriva su već porasle preko deset odsto, a ako se situacija nastavi, možemo očekivati i drastičniji rast“, zaključuje Krnić.