Video
Usaglašeni tekst zaključaka u četvrtak su formalno usvojili ministri unutrašnjih poslova država članica bez rasprave.
U srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) još su dvije članice, Holandija i Švedska, imale proceduralne rezerve jer su njihovi predstavnici čekali završetak konsultacije s nadležnim odborima u njihovim parlamentima, a bez saglasnosti svih članica ne mogu se usvojiti zaključci. Zeleno svijetlo stiglo je u četvrtak, na vrijeme kako bi ga ministri unutrašnjih poslova koji su se okupili u Briselu i službeno potvrdili.
Predstavnici obje zemlje rekli su da u načelu nemaju sadržajnih primjedbi na tekst zaključaka, nego da je riječ o uobičajenim postupcima u njihovim zemljama kada se za stavove koje će njihovi predstavnici zastupati u Briselu traže konsultacije s nadležnim parlamentarnim odborima.
“Hrvatska je ispunila sve potrebne uslove za primjenu svih dijelova šengenske pravne stečevine”, kaže se u tekstu usaglašenih zaključaka. Tako su stvoreni preduslovi da Vijeće može donijeti odluku u skladu sa članom 4(2) Sporazuma o pristupanju Hrvatske, koja omogućava ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola.
“S ciljem pristupanja Hrvatske Šengenu, Hrvatska se poziva da nastavi dosljedno sprovoditi šengensku pravnu stečevinu te obveze koje su povezane sa šengenskom pravnom stečevinom”, stoji u zaključcima.
Ovi zaključci su proceduralno nužan uslovt za donošenje odluke o ulasku u šengenski prostor i uklanjanje graničnih kontrola na hrvatskoj kopnenoj granici sa Slovenijom i Mađarskom te aerodromima i morskim lukama.
Konačna odluka o ulasku u Šengen mogla bi se donijeti za oko šest mjeseci za vrijeme francuskog predsjedništva, a za to je potrebna saglasnost svih država šengenskog prostora. Vijeće takođe treba zatražiti mišljenje Evropskog parlamenta, koje može ali ne mora slijediti.
Usvojeni zaključci ne znače da je odluka o ulasku u Šengen zajamčena jer s obzirom da se odlučuje jednoglasno ne može se isključiti da neka od članica blokira odluku. Zaključci o spremnosti za Šengen za Bugarsku i Rumuniju usvojeni su još 2011. godine, a te dvije zemlje još uvijek su izvan Šengena.
U samom tekstu se navodi da se usvojenim zaključcima ispunjeni preduslovi da bi Vijeće naknadno moglo donijeti odluku da se svi dijelovi šengenske pravne stečevine primjenjuju u Hrvatskoj.
“Vijeće može početi raditi na nacrtu odluke kako bi ga proslijedilo Evropskom parlamentu na konsultacije što je prije moguće”, kaže se u zaključcima.
Za ulazak u Šengen potrebno je proći temeljine evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, djelotvorno sarađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visokog nivoa sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i vazdušnih granica, izdavanje šengenskih viza, policijska ssradnja i zaštita ličnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sastavom i njegova upotreba.
Hrvatska je 6. marta 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknula da je od 1. jula iste godine spremna za početak evaluacija u svim relevantnim područjima šengenske pravne tečevine. Postupak evaluacije počeo je u junu 2016. a završen je u maju 2019, a Evropska komisija je 22. oktobra 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje Šengenu.
Postupak su provodile ekipe stručnjaka iz Evropske komisije i država članica koji su nakon provjera napisali niz izvješća i preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. Slijedom tih preporuka Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja vanjskim granicama zaključen je u februaru 2021. godine.
Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.
Hrvatska je, uz pomoć EU-a, uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koju čuva šest i po hiljada policajaca. Već duže vrijeme je pod velikim pritiskom migranata koji pokušavaju ući na teritoriju EU. Hrvatska granična policija predmet je optužbi medija i nevladinih organizacija za nasilno vraćanje i nečovječno postupanje prema ilegalnim migrantima koji pokušavaju preći zelenu granicu.
Stoga je Hrvatska uvela nezavisni nadzor postupanja policije na granicama prema migrantima i azilantima, a takve nadzorne mehanizme prema prijedlogu Komisije evropskog pakta o migracijama i azilu trebale bi imati sve države članice.
Preporučeno
U zaključcima Vijeće “ponavlja važnost daljeg jačanja šengenskog područja, uključujući tekuće pregovore o djelotvornom mehanizmu evaluacije i praćenja. S ciljem ulaska u Šengen, Hrvatska je pozvana da nastavi dosljedno raditi na sprovođenju šengenske pravne tekovine, kao i na obvezama povezanim sa šengenskom pravnom tekovinom”.
