Naravno, postigli su dogovor o planovima za jačanje odbrambenog sektora EU, ali – a ovo je možda ono što je najvažnije u kratkom roku – nijesu se saglasili o novim obavezama za jačanje Ukrajine u neposrednoj budućnosti.

Kijev se bori sa prekidom američke vojne pomoći i razmjenom obavještajnih podataka dok Trampova administracija pojačava pritisak na Zelenskog da postigne brz mirovni dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prije sastanka u Briselu, diplomate iz zemalja koje snažno podržavaju Ukrajinu izrazile su nadu da će sastanak donijeti nove obaveze koje će staviti Kijev u jači položaj.

„Moramo da podržimo Ukrajinu sada više nego ikada“, izjavila je šefica diplomatije EU Kaja Kalas prije vanrednog samita.  

Ali nakon 10 sati razgovora, i uprkos javnom zagrljaju Zelenskog – koji je govorio pred novinarima u društvu lidera dviju najvažnijih institucija EU, Ursule fon der Lajen i Antonija Košte – konačni zaključci koje su postigli nacionalni lideri fokusirali su se samo na njihove zajedničke napore za izgradnju fragmentisanog odbrambenog sektora.

Dio o Ukrajini nije prošao ni među 27 članica zbog protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbana, koji nije skrivao svoju podršku Putinu i koji je unaprijed izjavio da se protivi izjavi, te je ostao pri tom stavu.

Ostatak EU odbacio je bilo kakav osjećaj nesloge.

„On je to već radio“, rekao je odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc novinarima. „To nije srušilo [Evropsku] uniju“.

Izuzev Mađarske, 26 zemalja je potpisalo izjavu o Ukrajini koja postavlja crvene linije za buduće mirovne pregovore, poziva na prijem Ukrajine u blok i obećava buduću vojnu pomoć bez specifičnih ciljeva.

Mir kroz snagu

To nije bilo zbog nedostatka pokušaja Zelenskog.

Noseći svoju karakterističnu crnu ratnu odjeću koja je prošle sedmice izazvala podsmijeh Trampa prilikom njegove posjete Bijeloj kući, ukrajinski predsjednik izložio je listu neposrednih potreba tokom svog govora na dolasku u zgradu Justus Lipsius u Briselu, od stakla i čelika.

Opisao je dnevne vazdušne napade Rusije na ukrajinske gradove, pozivajući Evropu da „ubrza“ rad na finansijskom instrumentu koji je usmjeren na pomoć ukrajinskoj vojsci. Tražio je novi paket sankcija protiv Rusije i pozvao EU da nastavi rad na planovima za prijem Ukrajine u blok do 2030. godine.

„Postizanje ‘mira kroz snagu’ zahtijeva da Ukrajina bude u najjačem mogućem položaju, sa sopstvenim robustnim vojnim i odbrambenim sposobnostima kao ključnim dijelom“, navodi se u izjavi koju je potpisalo 26 lidera. „Evropska unija ostaje posvećena, u koordinaciji sa partnerima i saveznicima sličnih stavova, pružanju unaprijeđene političke, finansijske, ekonomske, humanitarne, vojne i diplomatske podrške Ukrajini i njenom narodu“.

EU diplomata koji je govorio pod uslovom anonimnosti branio je planove EU da poveća vojnu pomoć Ukrajini. Rad na budućim paketima oružja nastaviće se kao dio koalicije voljnih, koja potencijalno uključuje i zemlje van EU kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo.

Prije sastanka, Kalas je pokušala da okupi zemlje EU oko napora da se obezbijedi najmanje 20 milijardi eura vojne pomoći za Ukrajinu tokom 2025. godine, prema nekoliko diplomata. Uprkos dugim razgovorima među diplomatama, taj napor nije uspio da osvoji jednoglasnu podršku.

U zatvorenim diskusijama između lidera, Kalas je rekla da blok treba da se fokusira na obezbjeđivanje oružja za Ukrajinu, a ne samo na nabavku za sopstvene potrebe, prema riječima dva EU diplomata.

Zelenski je u četvrtak dobio nekoliko konkretnih obećanja, ali ne od EU.

Norveška je obećala da će povećati direktnu vojnu pomoć Ukrajini na osam milijardi eura za 2025. godinu, čime je više nego udvostručila prethodno obećanje.

Slon u prostoriji

Glavno pitanje koje visi nad budućnošću Ukrajine je da li EU može da zamijeni ili na neki način kompenzuje prekid američke vojne pomoći i razmjene obavještajnih podataka.

Premijer Estonije Kristen Mičal postavio je ovo pitanje tokom razgovora iza zatvorenih vrata, prema EU zvaničniku koji je bio direktno upoznat sa razmjenama, pitajući: Možemo li da idemo sami?

Odgovor je bio duboka tišina.

Zemlje EU su kolektivno obećale više Ukrajini u smislu finansijske i vojne podrške nego SAD od početka ruske sveobuhvatne invazije prije tri godine. Ta podrška će se nastaviti i u narednim mjesecima, sa oko 30 milijardi eura finansijske pomoći predviđene za 2025. godinu putem kredita koji su podržani zamrznutim ruskim sredstvima.

Međutim, kraj američke vojne podrške ostavlja veliku prazninu u sposobnosti saveznika da podrže Ukrajinu u svim aspektima rata, naročito kada je riječ o obavještajnim podacima i informacijama o ciljevima za preciznu municiju.

„Kraj razmjene obavještajnih podataka zaista je značajan za Ukrajinu“, izjavio je pukovnik Filip Ingram, nekadašnji britanski vojni obavještajni oficir za POLITICO. „To znači gubitak pristupa informacijama o akviziciji ciljeva za dalekometne rakete, ali i presrijetanje dolazećih raketa i flota dronova. Države članice EU jednostavno nemaju mnogo strateške obavještajne sposobnosti jer su previše fokusirane na unutrašnje poslove – zemlje poput Njemačke se potpuno oslanjaju na NATO. Sada se suočavaju sa perspektivom da to moraju da pojačaju, ali to traje decenijama i stotine miliona dolara“.

Dok su evropski lideri sjedili za večerom, izvještaj NBC Newsa, pozivajući se na sadašnje i nekadašnje američke zvaničnike, podigao je nove sumnje u američke obaveze prema NATO-u, sugerišući da bi Vašington mogao da se obaveže da brani samo zemlje koje izdvajaju određeni procenat svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu.

Briga o potencijalnom povlačenju SAD ili smanjenju u evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi izazvala je jednu od najvećih geopolitičkih kriza koje su pogodile kontinent u posljednjim decenijama, s liderima koji su se bavili intenzivnom diplomacijom u posljednje dvije sedmice.

Kada je sve rečeno i učinjeno u Briselu, žurba Evropljana da izbjegnu gubitak američkog sigurnosnog garanta pokazala se kao njihov prioritet. Pomoć u jačanju Ukrajine na bojištima, kao i za pregovaračkim stolom, postala je dalja, sekundarna briga – što je pokazano količinom vremena koje su proveli razgovarajući o Ukrajini u odnosu na odbranu.

Razgovori o odbrani trajali su veći dio, 10 sati, dok su lideri raspravljali o tome kako finansirati odbrambeni plan u vrijednosti od 800 milijardi eura i koliko svog ulaganja treba da potroše na evropske naspram izvora izvan EU.

Razgovori o Ukrajini, međutim, završeni su za oko 15 minuta, prema riječima jednog EU diplomate. Time je sve rečeno.