Raste strah od gubitka blagostanja i radnih mjesta. Ali neki i ismijavaju Trampa.

Njemačka izvozna industrija u Trampovoj globalnoj carinskoj ofanzivi vidi početak trgovinskog rata. Zalaže se za jedinstven odgovor EU i jačanje novih sporazuma o slobodnoj trgovini. Savezno udruženje veletrgovine, spoljne trgovine i usluga (BGA) upozorava na ozbiljne posljedice po svjetsku trgovinu zbog Trampove carinske ofanzive i traži jedinstven odgovor Evropske unije.

“Ovo je frontalni napad na svjetsku trgovinu. S drastičnim povećanjem carina za više od 100 trgovinskih partnera, američki predsJednik baca svijet u otvoreni trgovinski rat s američkim Bregzitom”, izjavio je Dirk Jandura, predsjednik BGA njemačkoj novinskoj agenciji DPA.

“Očekujem da će taj sukob značajno uticati na naš ekonomski rast”, pribojava se Jandura.

Prema njegovom mišljenju EU mora sada da odgovori jasnim kontramjerama.

“To možemo da učinimo samo zajedno. Naš cilj mora biti brzo okončanje ovog trgovinskog rata, ali moramo i da pokažemo da Evropa nije ucijenjiva. Trebalo bi da se koordiniramo s drugim pogođenim državama. Novi sporazumi o slobodnoj trgovini smanjiće zavisnost od SAD”, nastavlja Jandura.

Nemačka izvozno orijentisana privreda isporučila je 2024. godine u inostranstvo robu u vrijednosti od 1.559,7 milijardi eura – što je jedan odsto manje nego prethodne godine. BGA je već nakon najave američkih posebnih carina na automobile najavio snižavanje svoje ionako negativne prognoze za njemački izvoz.

Ugrožena radna mjesta

I u tabloidu Bild objavljena je zabrinjavajuća prognoza o posljedicama po globalnu ekonomiju. List citira Hildegard Miler, predsjednicu Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), koja smatra da su negativne posljedica neizbežne.

“To će uticati i na radna mjesta”, izjavila je Miler za Bild.

Ekonomski institut IW iz Kelna izračunao je kakve bi bile posljedice carina ako bi EU uzvratila kontramjerama. Prema njima, ekonomija bi mogla da padne do 0,4 odsto godišnje, što bi značilo gubitak od 25 milijardi eura.

Ekonomista Jirgen Mates iz IW Keln navodi: “Na kraju mandata Donalda Trampa moglo bi da nestane 150.000 radnih mjesta.“

I stručnjak za tržište kapitala Robert Halver iz Bader-banke u izjavi za taj njemački medij prognozira ozbiljne posljedice po Evropu i Njemačku.

“Ovo je trgovinski rat, nema drugog naziva za to. Izvozne industrije će se suočiti s velikim poteškoćama, radna mjesta će biti izgubljena”, poručio je.

Jasno je ako EU uzvrati kontramjerama na američke proizvode, američka roba će poskupjeti. Cijene nafte, gasa, viskija i motocikala mogle bi da skoče i do 20 procenata. Ali, i sami ekonomski efekti američkih carina mogli bi da izazovu talas poskupljenja.

Predstavnica kreditne rejting-agencije Mudis u izjavi za Bild napominje da bi američke carine od 20 odsto na evropske proizvode mogle da smanje profit kompanija poput Folksvagena i 25 odsto. U tom kontekstu ekonomista Klemens Fuest upozorava da su automobili su najvažniji nemački izvozni proizvod.

“To je već samo po sebi ogroman udarac za njemačku privredu”, istakao je.

Ako kriza potraje, cijene bi mogle da nastave da rastu.

“Njemačka i Evropa moraju da odgovore na Trampove carine”

Što se odgovora na američke carine tiče, berlinski list Velt citira premijera pokrajine Hesen, Borisa Rajna (CDU). On kritikuje Trampove carine nazivajući ih “orgijom opterećenja za privredu”.

“Carine na kraju uvijek koštaju blagostanje”, izjavio je Rajn.

“Evropa i Njemačka moraju da daju suvereni odgovor na drastične carine predsjednika Trampa”, mišljenja je on.

Rajn je pozvao na alternativni savez s drugim trgovinskim blokovima i jačanje konkurentnog okruženja. Zalaže se za sporazume o slobodnoj trgovini s regionima kao što su Južna Amerika, Afrika i Indija, i predlaže progresivnu reformu poreza na dobit, kao i milijarde eura vrijedne pakete investicija za privredu.

A minhenski Zidojče cajtung pokušava da proširi sliku.

“Sigurno je da američki predsjednik svojim carinama želi da ostvari više političkih ciljeva. Njegov plan je da vrati industrijska radna mjesta u SAD, ali i da ostvari “bilionske” prihode kako bi smanjio budžetski deficit. On, međutim, mora da uzme u obzir u unutrašnjopolitičke posljedice svoje carinske politike. Mnoge njegove pristalice podržavaju njegovu ekonomsku agendu, iako će lično osjetiti posljedice rasta cijena. Ali, njihova podrška mogla bi da oslabi ako SAD zapadne u recesiju ili ako američka industrija ne doživi očekivani procvat”, piše Zidojče cajtung.

Tramp, carine i valute

Na poseban aspekt trgovinskog rata koji se rasplamsava ukazuje list Prese iz Beča.

“Razlika u kamatnim stopama između SAD i Evrope raste, evro slabi u odnosu na dolar, evropska roba postaje jeftinija za američke kupce, pa efekat carina djelimično nestaje. Problem je samo u tome što Tramp sigurno neće jednostavno da prihvati da mu kretanja na kursnim listama onemoguće sprovođenje njegove trgovinske politike.

Stiven Miran, Trampov savjetnik, sastavio je detaljan plan pod nazivom “Mar-a-Lago-Accord”, koji predviđa drastičnu devalvaciju dolara.

“Kina neće besposleno da gleda kako SAD i Evropa započinju trku za povoljnijom valutom. Pobjednik u valutnom ratu biće onaj ko u njemu uopšte ne bude učestvovao. Evropa mora da radi na svojoj osnovnoj konkurentnosti, da sklapa nove trgovinske sporazume i da na finansijskim tržištima dokaže da je sidro stabilnosti u nesigurnom svijetu”, smatra komentator lista Prese.

Trampove carine pogađaju čak i nenaseljena ostrva

Ali, uprkos svim zabrinutim glasovima, u njemačkim medijima ima i podrugljivih komentara. Tako list Bild u jednom osvrtu skreće pažnju na neke bizarnosti Trampovog nastupa.

“Kako sam kaže, Tramp namjerava da poveća carine svuda gdje SAD trenutno naplaćuju manje nego njihovi trgovinski partneri. Ali, opšte pravilo predviđa minimalnu stopu od deset odsto na sav uvoz u SAD. Bizarna posljedica: čak će i Herdova i Mekdonaldova ostrva morati da plaćaju uvozne carine – iako ne izvoze ama baš ništa. Razlog? Na tim ostrvima žive samo pingvini, foke i ptice. Ta grupa ostrva je spoljna australijska teritorija u južnom Indijskom okeanu. Ljudska populacija: nula. To je zaštićeno prirodno područje, dom foka i ptica. Na ostrvu Herd nalazi se jedno od sedam svetskih gnezdilišta kraljevskog pingvina”, piše Bild.