Ovaj put Hrvatska nije bila uključena, a lani je iz tog instrumenta primila 510 miliona eura, prenose tamošnji mediji.
U pitanju su zajmovi, a novac je pribavljen na tržištu izdavanjem obveznica, te je ovo već četvrto izdanje, koje je, objavili su u Evropskoj komisiji, izazvalo veliki interes investitora koje je višestruko premašivao ponudu, te su uslovi zaduživanja vrlo povoljni.
Komisija je izdala dvije obveznice, pri čemu 10 milijardi eura dolazi na naplatu u junu 2028. godine, a ostatak u novembru 2050.
Belgija je primila dvije milijarde eura, Kipar 229 miliona, Mađarska 304 miliona, Letonija 72 miliona, Poljska 4,28 milijardi, Slovenija 913 miliona, Španija 1,03 milijarde, Grčka 728 miliona i Italija 4,45 milijardi eura.
Sve te zemlje već su u prošloj godini primile pomoć iz SURE-a i mogu je koristiti za pokriće troškova direktno povezanih sa nacionalnim šemama skraćenog radnog vremena te za druge slične mjere uvedene zbog pandemije, što uključuje i podršku samozaposlenima, prenosi Jutarnji list.
Dosad je iz tog instrumenta zajam primilo ukupno 15 zemalja, što je iznos od 53,5 milijardi eura, a članice još mogu podnositi zahtjeve te je ukupno predviđeno 100 milijardi eura podrške.
Dosad je autorizovano 90,3 milijarde eura za 18 članica. Hrvatska bi tu ukupno mogla računati na milijardu eura. Prvu je tranšu primila iz izdanja dviju obveznica u novembru, koje na naplatu dolaze za pet, odnosno 30 godina.
Preporučeno
Iz Komisije su najavili da će tokom ove godine izaći na tržište radi lansiranja instrumenta za oporavak koji je odobren u sklopu programa Next Generation, a radi se o iznosu od čak 750 milijardi eura namijenjenih članicama za izgradnju otpornije, zelenije i digitalne Evrope. Hrvatska tu računa na čak šest milijardi eura bespovratnih sredstava.
Video