Video
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je juče, predstavljajući novi paket sankcija, da je Rusija organizovanjem fiktivnih referenduma na okupiranim ukrajinskim teritorijama i djelimičnom mobilizacijom rezervista pokrenula novu eskalaciju rata u Ukrajini. Ona je naglasila da EU neće priznati nikakvu aneksiju ukrajinskih teritorija.
Fon der Lajen je rekla da novi paket sadrži “plafon” za cijenu, iznad koje će biti zabranjena kupovina ruske nafte, i dodatna ograničenja uvoza iz Rusije koja će Moskvu koštati oko sedam milijardi eura godišnje.
Podsjetila je da je EU još ranije odlučila da od 5. decembra više neće smjeti da se uvozi ruska nafta pomorskim putem u Uniju. Uz to, kako je rekla, grupa industrijski narazvijenijih zemalja G7 postigla je načelni dogovor o formiranju gornje granice za cijenu ruske nafte, koja će važiti i za treće zemlje.
Konkretan limit cijene za sada nije definisan, a jedan od preduslova za funkcionisanje te mjere je da u njenoj realizaciji učetvuju i ključne uslužne djelatnosti kao što su osiguranje i transport nafte.
“Taj ‘plafon’ cijene nafte smanjiće, sa jedne strane, prihode Rusije, a sa druge će očuvati stabilnost globalnih energetskih tržišta”, rekla je Fon der Lajen.
Limitiranju cijene ruske nafte najviše su se opirale Mađarska, Kipar i Grčka, i to Mađarska zbog uvoza tog energenta, a Atina i Nikozija zato što posjeduju jake flote tankera za transport nafte.
Predsjednica Komisije je rekla da će proširena zabrana uvoza iz Rusije lištiti Rusiju dodatnih prihoda od sedam milijardi eura, a da je dio paketa i dopunjena lista proizvoda koji više neće smjeti da se izvoze iz EU u Rusiju.
“Cilj je da se ruskom vojnom kompleksu uskrate ključne tehnologije. To na primjer uključuje dodatne proizvode za avijaciju, elektronske komponente i specifične hemijske poluproizvode. Te nove zabrane izvoza dodatno će oslabiti ekonomsku bazu Rusije i njen kapacitet da se modernizuje”, rekla je Fon der Lajen.
Ona je dodala da je predložena i dodatna zabrana vršenja određenih evropskih uslužnih djelatnosti za Rusiju, kao i zabrana građanima EU da sjede u upravnim tijelima ruskih državnih kompanija.
Preporučeno
Prema pisanju medija, na toj mjeri posebno je insistirala Njemačka, poslije afere oko bivšeg kancelara Geharda Šredera koji je godinama bio šef nadzornog odbora ruskog koncerna Rosnjeft i, uprkos pritiscima iz Berlina, sve do kraja maja odbijao da napusti tu funkciju.
