Taj iznos – koji se navodi u dokumentu u koji je POLITICO imao uvid, a oko kojeg su visoki zvaničnici Komisije u Briselu raspravljali svega nekoliko sati uoči zvaničnog objavljivanja plana – predstavljao bi povećanje budžeta u odnosu na prethodni, koji je važio od 2021. godine. Ako Komisija, na čijem je čelu Ursula fon der Lajen, u narednim satima potvrdi tu brojku, ukupna potrošnja bi se popela na 1,23% bruto nacionalnog dohotka, naspram otprilike 1,1% koliko iznosi sada.
Četiri zvaničnika i diplomate iz EU potvrdili su ovaj iznos, ali činjenica da većina od 27 komesara do kasno sinoć nije imala uvid u dokument, pokazuje koliko je brojka još osjetljiva. Sastanak Komisije zakazan je za srijedu ujutro kada se očekuje konačno usvajanje. Komisija nije željela da komentariše.Ukupan iznos izražen je u cijenama iz 2025. godine, i upoređuje se s budžetom od 1,2 biliona eura za period 2021–2027, izraženim u tekućim cijenama.
Pregovori unutar Komisije trajali su do kasno u noć, a zvaničnici upozoravaju da se brojke još mogu promijeniti. Fon der Lajen će prijedlog iznijeti u javnost u srijedu. Planirano veliko povećanje u odnosu na prethodni sedmogodišnji period nije neuobičajeno u ovoj fazi, s obzirom na to da se očekuje da će nacionalne vlade pokušati da smanje predloženi iznos prije konačnog usvajanja do kraja 2027.
Većina budžeta se puni doprinosima 27 država članica, dok manji izvori prihoda uključuju carinske takse i porez na plastiku.
Nekoliko zemalja, uključujući Njemačku – najveću i najuticajniju ekonomiju u EU – već je izrazilo zabrinutost zbog proširivanja budžeta u trenutku kada sve veći broj birača širom Evrope podržava populističke i anti-EU opcije.
Budžet EU, poznat kao višegodišnji finansijski okvir, obuhvata sve rashode Unije – od subvencija poljoprivrednicima, pomoći zemljama u razvoju, pa do kulturnih projekata i infrastrukturnih ulaganja u saobraćaj.
Manje za poljoprivredu, više za odbranu
Suočena sa sporim ekonomskim rastom i sve većim troškovima, Fon der Lajen je ranije juče komesarima poručila da će morati doći do rezova u finansiranju gotovo svih programa.
Njena ključna ideja je da sredstva preusmjeri sa tradicionalnih oblasti potrošnje EU – poljoprivrede i regionalnog razvoja – ka novim prioritetima, poput odbrane i inovacija.
Srijeda će označiti početak višegodišnjih teških pregovora između nacionalnih vlada i Evropskog parlamenta. Plan mora jednoglasno da usvoji svih 27 država članica.
Biće to težak zadatak za Fon der Lajen. Pored njemačkog protivljenja, i Francuska – druga po veličini ekonomija EU – pokazuje nevoljnost da poveća svoj doprinos, budući da se suočava s rastućim deficitom i javnim dugom. Francuski premijer Fransoa Bajru predstavio je juče budžet kojim se planira ušteda od 43,8 milijardi eura – što je odmah izazvalo prijetnju opoziva u parlamentu.
Komisija planira da izdvoji 946 milijardi eura za “evropski socijalni model i kvalitet života”, što bi obuhvatalo regionalnu i zajedničku poljoprivrednu politiku – koje trenutno čine dvije trećine budžeta EU. Ako se ove brojke potvrde, subvencije poljoprivrednicima i podrška siromašnijim regijama činiće znatno manji dio budžeta u narednim godinama.
Prema dokumentu u koji je POLITICO imao uvid, Komisija planira da izdvoji i 522 milijarde eura za “konkurentnost, prosperitet i bezbjednost”, 190 milijardi za “Globalnu Evropu” – uključujući razvojnu pomoć i podršku susjednim zemljama – i 107 milijardi za stavku “administracija”, koja obuhvata plate zaposlenih u EU institucijama.
Poseban fond van budžeta, namijenjen Ukrajini, iznosiće 88 milijardi eura tokom narednih sedam godina.
Preporučeno
Pored toga, Komisija će predložiti tri nova poreza – na elektronski otpad, duvanske proizvode i na kompanije sa godišnjim prometom većim od 50 miliona eura – kako bi se otplaćivao zajednički dug nastao nakon pandemije. Otplata tog duga trebalo bi da godišnje košta između 25 i 30 milijardi eura, počev od 2028. godine.
Video