Video
Saglasnost Srbije na prijem Kosova u sve međunarodne organizacije predviđeno je tačkom 4 prijedloga sporazuma i glavna je zamjerka Srbije. „Nova“ je došla do odgovora evropskih diplomata na ovu primjedbu Srbije, a koji će biti dio Mape puta za implementaciju sporazuma.
U dokumentu pod nazivom “Sporazum o putu normalizacije između Kosova i Srbije – Sprovođenje člana 4” navodi se da je ovaj prijedlog inspirisan Osnovnim ugovorom o dvije Njemačke iz 1972, te da se ne radi o međusobnom priznavanju, već o mirnom suživotu i saradnji.
“Savezna Republika Njemačka nikada nije priznala Njemačku demokratsku Republiku i obrnuto. Međutim, Osnovni ugovor iz 1972. omogućio je da dve Nemačke prihvate realnost postojanja one druge. To je omogućilo i zapadnim zemljama da razviju odnose sa NDR. Ako Srbija i Kosovo nastave sa odlučnošću da se pridruže Evropskoj uniji, uskoro će doći do potpune normalizacije kroz međusobno priznavanje. Za sada su suživot kroz saradnju i mirne odnose, bez obzira na razlike, jedino što međunarodna zajednica traži od Srbije i Kosova”, navodi se u dokumentu koji su evropske diplomate sačinile kao dodatak Mapi puta za implementaciju Evropskog sporazuma.
Kad je riječ o neslaganjima oko tačke 4, navodi se sljedeće:
“Srpske vlasti tvrde da to što se Srbija ne protivi članstvu Kosova u UN predstavlja kršenje osnovnog stava Srbije da ne prizna Kosovo kao suverenu i nezavisnu zemlju. Po njihovom mišljenju, članstvo u UN je isključivo za suverene i nezavisne države, dakle, saglasnost podrazumijeva indirektno priznanje. To nije nužno slučaj”.
U prilog tome navode se primeri Ukrajine i Bjelorusije, kao i slučaj Izraela.
Zatim se ističe da Srbija treba da bude svjesna svojih ograničenja i da njeno protivljenje nije nužno prepreka za prijem Kosova u UN.
“Članstvo Kosova u UN zavisi isključivo od formalne saglasnosti pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN. Kosovo neće težiti članstvu u UN bez eksplicitne saglasnosti stalne petorke”.
Na ovaj način, kako navode evropske diplomate, priznaje se važnost Rusije i Kine kao geopolitičkih igrača, a simboličan je gest prema Moskvi i Pekingu. Smatraju da se na ovaj način izlazi u susret osjetljivosti Srbije u vezi sa članstvom Kosova u UN i ističu da Kosovo ne dobija ništa ako teži članstvu u UN bez izričitog pristanka stalne petorke.
U zaključku se navodi da Srbija svojim konstruktivnim pristupom stiče naklonost Zapada, ali i da može da trpi ozbiljne posljedice.
“U vezi sa posljednjom tačkom, Srbija treba da bude svjesna da je u promjenljivim geopolitičkim okolnostima i rastućim tenzijama između Zapada i Istoka, vrlo brzo moguće doći do sporazuma o stabilizaciji. Članstvo Kosova u UN moglo bi da se završi u ovom aranžmanu. Srbija bi u tom scenariju izgubila sve, i Kosovo i prijeko potrebnu podršku Zapada. Ovaj jednostavan dodatak sporazumu, koji ne navodi ništa osim očiglednog, mogao bi postati polisa osiguranja Srbije”, zaključuje se u dokumentu.
Preporučeno
Podsjetimo, na nedavnom sastanku u Briselu, kojem su prisustvovali srpski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti, obje strane su prihvatile Evrospki sporazum o Kosovu.
