Video
“Ozbiljno pogoršanje odnosa između većine evropskih država i Rusije bio je važan pokretač rasta evropskog uvoza oružja, posebno za države koje ne mogu da ispune svoje zahtjeve kroz nacionalne industrije oružja”, rekao je Piter D. Vezeman (Pieter D. Wezeman), viši istraživač u SIPRI-ju, piše RSE.
“Trgovina oružjem takođe igra važnu ulogu u transatlantskim bezbjednosnim odnosima”, dodao je Vezeman.
Najveći rast uvoza oružja među svjetskim regionima zabeležen je upravo u Evropi. Uvoz oružja evropskih država bio je 19 procenata veći nego u periodu 2012–2016. i činio je 13 odsto svjetske trgovine oružjem.
Isto istraživanje, međutim, pokazalo je da – uprkos tekućem sukobu u Ukrajini – uvoz oružja u ovu zemlju, u posljednjih pet godina, nije značajno rastao.
Obim međunarodne trgovine oružjem u periodu 2017–2021. bio je 4,6 odsto manji nego u prethodnih pet godina, ali i 3,9 odsto veći nego u periodu 2007–2011.
“Malo smanjenje globalne trgovine oružjem prikriva velike varijacije između regionalnih trendova”, objašnjava Vezeman.
“Iako je bilo određenih pozitivnih pomaka, uključujući uvoz oružja u Južnu Ameriku koji je dostigao najniži nivo u posljednjih 50 godina, povećanje ili nastavak visokih stopa uvoza oružja u mjesta poput Evrope, Istočne Azije, Okeanije i Bliskog Istoka doprinijeli su zabrinjavajućem gomilanju oružja”.
Podaci koje je objavio SIPRI odražavaju obim isporuka oružja, a ne finansijsku vrijednost. Kako obim može značajno da varira u odnosu na prethodnu godinu, SIPRI predstavlja podatke za petogodišnje periode, dajući stabilniju mjeru trendova, objašnjavaju istraživači.
Zašto Ukrajina nije kupovala više oružja?
U toku je ruska agresija na Ukrajinu. Međutim, u periodu 2017–2021. uvoz naouružanja u Ukrajinu ostao je veoma ograničen i činio je tek 0,1 odsto ukupnog globalnog uvoza oružja.
U SIPRI-jevom izvještaju podsjeća se da se Ukrajina od 2014. godine, na istoku zemlje, bori protiv pobunjenika koje podržava Rusija i to koristeći svoj inventar oružja, uglavnom iz sovjetskog vremena.
Nizak nivo transfera naoružanja u Ukrajinu u prethodnih pet godina djelimično se objašnjava njenim ograničenim finansijskim resursima i činjenicom da ima sopstvene kapacitete za proizvodnju oružja, te velik postojeći arsenal.
Osim toga, sve do februara 2022. godine – kada je ruska invazija otpočela – nekoliko najvećih država izvoznica oružja ograničavalo je svoj izvoz u Ukrajinu, upravo zbog zabrinutosti da bi takvi transferi mogli doprinijeti eskalaciji sukoba, navodi se u izvještaju.
Isporuke oružja Ukrajini, kako ocenjuju u SIPRI-ju, uopšteno su imale “više politički nego vojni značaj”. To je postalo uočljivije kako su se tenzije na granici pogoršavale krajem 2021.
U prethodnih pet godina najveći dobavljači naoružanja Ukrajini bili su Češka i Sjedinjene Američke Države.
Češka je pojedinačno bila najveći izvoznik oružja u Ukrajinu, s 41 odsto ukupnog ukrajinskog uvoza. Isporučila je 87 oklopnih vozila i 56 komada artiljerije. Uvoz iz SAD-a činio je 31 odsto. Američke isporuke, kao pomoć, uključivale su 540 lakih protivtenkovskih projektila.
Pojedinačni transfer oružja Ukrajini s vjerovatno najvećim vojnim uticajem bila je turska isporuka 12 naoružanih bespilotnih letjelica. Ostali dobavljači bili su Francuska, Litvanija i Poljska.
Velike evropske porudžbine borbenih aviona
Ukrajina nije značajno povećala uvoz oružja. Ko jeste?
SIPRI je identifikovao 163 države kao uvoznike oružja u periodu između 2017. i 2021. godine. Pet najvećih među njima – Indija, Saudijska Arabija, Egipat, Australija i Kina – zajedno su primile 38 odsto ukupnog globalnog uvoza oružja.
Rast evropske tražnje za oružjem bio je, bar djelimično, vođen ozbiljnim pogoršanjem odnosa mnogih država s Rusijom, navodi se u izvještaju. Dok se određene evropske države mogu okrenuti sopstvenim nacionalnim industrijama oružja, kako bi ispunile većinu svojih potreba, za mnoge države uvoz je glavni izvor naoružanja.
Očekuje se da će i druge evropske države značajno povećati svoj uvoz oružja u narednoj deceniji, pošto su nedavno najavile velike porudžbine oružja, posebno američkih borbenih aviona.
Američko oružje čini više od polovine uvoza oružja u evropske zemlje, dok rusko čini manje od osam odsto.
U Evropi, najveći uvoznici oružja bili su Velika Britanija, Norveška i Holandija.
Velika Britanija povećala je svoj uvoz oružja za 74 odsto i bila je 12-ti najveći uvoznik oružja na svijetu u periodu 2017–2021. Holandski uvoz oružja se udvostručio, dok je norveški čak tri i po puta veći nego u prethodnih pet godina. To je obje zemlje svrstalo među 20 najvećih uvoznika na svijetu.
Velika Britanija, Norveška i Holandija uvezle su ukupno 71 američki borbeni avion F-35.
Američki udio u trgovini dvostruko veći od ruskog
U svijetu je 60 država koje izvoze oružje. Najvećih pet – SAD, Rusija, Francuska, Kina i Njemačka – čini više od tri četvrtine globalnog izvoza oružja, novodi se u izvještaju SIPRI-ja. Ipak, u prethodnih pet godina, američki i francuski izvoz oružja je porastao, dok je kineski, ruski i njemački izvoz opao.
Izvoz oružja SAD između perioda 2012–2016. i 2017–2021. porastao je za 14 procenata, povećavajući globalni udio s 32 na 39 odsto. Tako se jaz između SAD i drugog najvećeg izvoznika oružja, Rusije, značajno povećao: bio je veći za trećinu (34 odsto), dok je u prethodnih pet godina izvoz SAD bio duplo veći od izvoza glavnog konkurenta (108 odsto).
Zemlje širom svijeta najviše su kupovale američke avione (62 odsto), zatim rakete (17 odsto) i oklopna vozila (10 odsto).
Rast američkog izvoza oružja u velikoj mjeri bio je posljedica povećanja izvoza u Saudijsku Arabiju, Australiju, Južnu Koreju i Japan. Izvoz američkog oružja u Saudijsku Arabiju se udvostručio (106 odsto) i činio gotovo četvrtinu (23 odsto) ukupnog američkog izvoza oružja u periodu 2017-2021.
Ukupno 43 odsto američkog izvoza oružja 2017-2021. otišlo je na Bliski Istok.
U isto vrijeme, izvoz oružja iz Rusije pao je za četvrtinu i njen udio u globalnom izvozu oružja smanjen je s 24 odsto na 19 odsto. Velik pad ruskog izvoza oružja skoro je u potpunosti bio posljedica smanjenja izvoza u Indiju (47 odsto) i Vijetnam (71 odsto).
Francuska je činila 11 odsto svjetskog izvoza oružja u periodu 2017-2021., što je čini trećim najvećim izvoznikom oružja, navodi SIPRI. Francuska je povećala svoj izvoz oružja za 59 odsto.
Italijanski izvoz oružja skočio je za 16 odsto. Izvoz oružja iz Velike Britanije opao je za 41, iz Kine za 31, a iz Njemačke za 19 odsto.
Globalni trendovi: Tenzije s Kinom glavni pokretač uvoza oružja
Najviše oružja i dalje se kupuje u Aziji i Okeaniji. U taj dio svijeta otišlo je 43 odsto globalnih transfera oružja u periodu 2017-2021., navodi SIPRI. Šest država iz tog regiona spada među deset najvećih uvoznika na globalnom nivou: Indija, Australija, Kina, Južna Koreja, Pakistan i Japan.
“Napetosti između Kine i mnogih država u Aziji i Okeaniji glavni su pokretač uvoza oružja u regionu”, objašnjava Sajmon D. Vezeman (Seimon D. Wezeman), viši istraživač u SIPRI-ju.
“Ove tenzije takođe su glavni faktor u prometu američkog oružja u regionu. SAD ostaju najveći snabdijevač Azije i Okeanije, jer je izvoz oružja važan element američke spoljne politike usmjerene na Kinu”.
Gotovo trećina oružja na svjetskom tržištu uveze se na Bliski Istok. Ostale četiri zemlja s liste 10 najvećih uvoznika su na ovom dijelu svijeta: Saudijska Arabija, Egipat, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati. Više od pola uvoza oružja (53 odsto) dolazi iz SAD, dok je 12 odsto iz Francuske i 11 odsto iz Rusije.
Uvoz izraelskog oružja porastao je za 19 odsto, navodi se u izvještaju.
S druge strane, u periodu 2017–2021. uvoz oružja u južnoameričke države bio je manji nego u bilo kom petogodišnjem periodu u poslednjih pola vijeka. Brazil je jedina država u Južnoj Americi koja čeka značajne isporuke oružja.
Preporučeno
Uvoz oružja u afričke države smanjen je za 34 procenta. Rusija je bila najveći dobavljač Afrike s 44 odsto, a slijede SAD (17 odsto), Kina (10 odsto) i Francuska (6,1 odsto).
