Video
Podsjetimo, u Crnoj Gori su u četvrtak u nekoliko gradova održani protesti, na kojima je bilo i incidenata, protiv namjere crnogorske vlade da promijeni kriterijume za sticanje državljanstva, što bi prema tvrdnjama procrnogorskih stranaka, olakšalo sticanje državljanstva za nekoliko hiljada glasača prosrpske orijentacije.
Protest u Podgorici organizovao je Patriotsko-komitski savez, politička stranka nacionalnih Crnogoraca, nastala nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, na kojima su većinu osvojile stranke okupljene oko Srpske pravoslavne crkve. Demonstranti su nosili crnogorske zastave i skandirali “Crna Gora u boj kreće, bez pobjede doći neće”, “Crna Gora jest malena, al’ je časna i poštena”. Napetosti u Podgorici u četvrtak su popustile nakon što je iz crnogorske vlade saopšteno da sporne izmjene zakona nisu na dnevnom redu sjednice.
Ugledni istoričar, pokojni dr. sc. Ivo Banac, suprug dr. sc. Feldman, decenijama je upozoravao na posljedice komunističkih zločina te podržao obnovu Crnogorske pravoslavne crkve. Predvidio je da su pred nama još veći javni sukobi, a o njihovom ishodu zavisiće demokratija, ljudska prava, mir i ekonomska sigurnost u Hrvatskoj, Evropi i svijetu.
Dr sc. Feldman, takođe je jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja se može pohvaliti doktorskom titulom s prestižnog američkog univerziteta Jejl te je odličan poznavatelj prilika u Crnoj Gori, zbog čega je portan Narod.hr zamolio za komentar na aktualna događanja u Crnoj Gori te pozadinu nezadovoljstva dijela stanovništva.
Narod.hr: Kako komentarišete nove nemire?
Feldman: Nemir i nelagoda prostrujali su javnošću Crne Gore, nakon negiranja genocida u Srebrenici Vladimira Leposavića, ministra pravde, i rezultirali su pokušajem ministrove smjene od strane premijera Zdravka Krivokapića. Na tome nije stalo. Suprotstavljeni protesti koji su eskalirali u Nikšiću, zatim u Podgorici i prouzrokovali blokade u saobraćaju u drugim dijelovima Crne Gore izraz su nezadovoljstva dijela građana Crne Gore načinom rada Vlade, koja se još od izbora prošle godine pokazuje kao amaterska i poprilično konfuzna, kada je riječ o poznavanju procedura i upravljanja, a naročito upravljanja pandemijom COVID-19.
To je bilo vidljivo i u ponovljenim izborima u Nikšiću prije nekoliko sedmica, kad se potvrdilo da je stranka predsjednika Đukanovića, sada u opoziciji, konsolidirala povjerenje svojih birača i jedina osigurala rast u odnosu na parlamentarne izbore prošle godine. No ono što je izazvalo proteste, bila je najava promjene Odluke o kriterijima za sticanje crnogorskog državljanstva i izmjenama Zakona o registru prebivališta i boravišta.
Patriotsko-komitski savez (PKSCG) je naveden kao organizator protesta, no opozicija se, osim nekolicine dužnosnika SDP i Liberalne partije, nije otvoreno uključila u proteste. Protesti su se činili spontanim.
Glavna opoziciona stranka Demokratska partija socijalista (DPS) iako nije bila prisutna u nemirima, oglasila se putem svojih zastupnika poput Nikole Rakočevića, koji je izjavio kako u Crnoj Gori „ne postoji opasnost od srpstva, niti od crnogorstva, već od veliko-srpskog projekta. To je jedina opasnost po našu državu.“ DPS namjerava, kako se čini, voditi bitku kroz institucije države, prije svega u Skupštini.”
Narod.hr: Sporne su izmjene Odluke o kriterijima za sticanje crnogorskog državljanstva i izmjenama Zakona o registru prebivališta i boravišta. Đukanovićeva stranka navodi kako je riječ o “posrbljivanju”. Kako gledate na te navode?
Feldman: Iako je povučena sa sjednice Vlade CG, kako bi se o njoj prethodno izjasnio odbor za izborno zakonodavstvo Skupštine Crne Gore, ova Odluka ide za tim da se u kontekstu skorog popisa stanovništva, na kojem insistiraju nove vlasti, stvore preduslovi za ono što opozicija u Crnoj Gori naziva „etničkim inženjeringom po mjeri „srpskog sveta““, što je modernizovana sintagma za ono što smo u drugim istorijskim okolnostima nazivali projektom tzv. Velike Srbije.
Naime, omogućavanjem državljanstva i za one Srbe, čije je prebivalište i boravište u prethodnih 10 godina, bilo u Srbiji te zbog toga nisu mogli imati državljanstvo Crne Gore, jasno je da će se promijeniti i broj građana Crne Gore, koji se smatraju Srbima, i koji u izrazima afirmacije crnogorske nacije, vide neprijatelja srpskom prisezanju za Crnom Gorom.
Pored toga predložena promjena, omogućila bi biračko pravo i za hiljade Rusa, koji su proteklih godina odabrali prijaviti boravište u Crnoj Gori, te na taj način u perspektivi i formalno osigurala ruske interese u ovom dijelu jugoistočne Europe.
S druge strane, onim državljanima Crne Gore, koji žive u inozemstvu a imaju prijavljeno boravište u Crnoj Gori, većinom Albancima i Bošnjacima, ova bi promjena uskratila biračko pravo slijedom njihovog odsustva iz Crne Gore. Razvidno je da ove predložene promjene jedne, u osnovi nekompetentne, ali revanšistički nastrojene Vlade, predstavljaju korak k daljnjoj destabilizaciji Crne Gore.
Narod.hr: Što se može dalje očekivati u daljnjem razvoju situacije u Crnoj Gori?
Feldman: Kao država, ali i kao društvo Crna Gora se danas nalazi na udaru prije svega srpske politike, koja je uložila značajna finansijska sredstva, kao i energiju prije svega Srpske pravoslavne crkve, kako bi iznijela pobjedu na parlamentarnim izborima prošle godine. Na tom putu, srpska strana je minirala i zajednički nastup manjinskih hrvatskih političara u Crnoj Gori, koje su jednim klasičnim manevrom podijelili na dvije stranke tek mjesec dana pred izbore, što je rezultiralo gubitkom jedinog hrvatskog zastupnika u crnogorskoj Skupštini. To je, ako mi je dopuštena ironija, hrvatski doprinos konačnom rješenju svog vlastitog pitanja u Crnoj Gori.
Nema nikakve sumnje, da se u pozadini dugoročne destabilizacije Crne Gore nalazi Rusija, kojoj je glavni cilj sprječavanje euro-atlantskih integracija u ovom dijelu svijeta. Stoga je crnogorsko pristupanje NATO savezu, kao i aktivno zagovaranje crnogorskog ulaska u Europsku Uniju predsjednika Mila Đukanovića, kost u grlu ruskih interesa. Stoga bi dobronamjerna poruka Evropskoj Uniji i novoj administraciji u SAD-a, morala biti da prekinu s besplodnim popuštanjem Beogradu, i da se aktivno uključe u procese smirivanja napetosti i afirmaciju euro-atlantskih integracija svih čimbenika na prostorima jugoistočne Europe.
Crna Gora od lipnja 2012. vodi pregovore o članstvu u Europskoj uniji
Evropska komisija poručila je u petak crnogorskim vlastima da se promjene zakona o osjetljivim pitanjima, poput zakona o državljanstvu, zbog čega protestuju procrnogorske stranke, treba sprovesti na uključiv način i nakon široke javne rasprave.
Crna Gora od 2012. vodi pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Do sada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali samo su tri poglavlja privremeno zatvorena.
Od 2017. Crna Gora je postala 29 članica NATO-a. Službeni odnosi Crne Gore i NATO počeli su 2006, pozivom Crnoj Gori da pristupi Partnerstvu za mir, a ministri vanjskih poslova država članica su na sastanku u Briselu 2015. donijeli odluku o upućivanju poziva Crnoj Gori za punopravno članstvo u Savezu.
Đukanović: „Sve to vodi u dodatnu destabilizaciju Crne Gore”
Novim prijedlogom Odluke o kriterijima za sticanje crnogorskog državljanstva predviđeno je da se zakonitim boravkom može smatrati i privremeni boravak u Crnoj Gori, umjesto stalnog kako je do sada bilo definisano. Takođe, izmjenama je predviđeno ukidanje biračkog prava osobama koje imaju prebivalište u inozemstvu, koje ona mogu vratiti kada se ponovo nasele u Crnoj Gori.
Preporučeno
Veče uoči protesta zasjedalo je predsjedništvo Demokratske partije socijalista, čelnika Mila Đukanovića, aktualnog crnogorskog predsjednika, koje je u saopštenju navelo kako će ta stranka „braniti Crnu Goru od agresivnog pokušaja posrbljivanja“.
Oni su ustvrdili da postoji nedvosmislena namjera novih vlasti da sprovedu „izborni inženjering“ kako bi se osigurala nelegalna većina na idućim izborima i mijenjala demografska slika Crne Gore.
„Sve to vodi u dodatnu destabilizaciju Crne Gore“, saopštio je Đukanovićev DPS te je zaprijetio da će napustiti zajednički parlamentarni odbor koji radi na izmjenama izbornog zakonodavstva.
Demonstranti iz više crnogorskih gradova pokušali su doći u Podgoricu kako bi se pridružili okupljanju ispred zgrade vlade, ali ih je zaustavila policija jer je epidemiološkim mjerama zabranjeno putovanje između opština bez adekvatnih odobrenja.
