Video
Međutim, ruska invazija na Ukrajinu 24. februara udvostručila je podršku finskih građana članstvu u NATO-u sa 30 posto na 60 odsto, prema nizu anketa.
“Nikada nemojte podcijeniti sposobnost Finaca da donose brze odluke kada se svijet mijenja”, rekao je bivši finski premijer Alexander Stubb.
Stubb, koji je i sam dugogodišnji zagovornik članstva u NATO-u, sada vjeruje da je kandidatura Finske neizbježna u trenutku kada Finci preispituju svoj odnos sa Rusijom.
Izvještaj o nacionalnoj sigurnosti, koji je zatražila vlada, biće dostavljen finskom parlamentu Eduskunti sljedeće sedmice kako bi se poslanicima pomoglo da odluče prije nego što se glasa o kandidaturi.
“Imaćemo vrlo oprezne rasprave, ali neće trajati duže nego što je potrebno”, rekla je premijerka Sanna Marin na konferenciji za novinare u petak.
Ona je dodala da bi rasprava trebalo da bude završena do kraja juna.
“Moja procjena je da ćemo svoju kandidaturu podnijeti u maju, prije junskog samita NATO-a u Madridu”, rekao je Stubb.
Finska je proglasila nezavisnost 1917. nakon 150 godina ruske vladavine, a zatim je u Drugom svjetskom ratu njena brojčano daleko manja vojska zaustavila sovjetsku invaziju, nanijevši velike gubitke Crvenoj armiji.
Sukob je okončan mirovnim sporazumom, kojim je Finska predala nekoliko pograničnih područja Sovjetskom Savezu. Finski lideri pristali su da ostanu neutralni tokom Hladnog rata u zamjenu za uvjeravanja Moskve da ih neće napasti. Ova prisilna neutralnost, kako bi se zadovoljili interesi jačeg susjeda, stvorila je pojam finiziranja.
Finska je ostala izvan transatlantskog vojnog saveza, ali uprkos određenim rezovima, nakon Hladnog rata fokusirala se na održavanje dobro opremljenih odbrambenih sposobnosti.
“U mogućnosti smo da mobilišemo 280.000 do 300.000 muškaraca i žena u roku od nekoliko dana”, rekao je Stubb, dodajući da na raspolaganju imaju i 900.000 rezervista.
Finska vlada je prošle sedmice pristala na povećanje vojnog budžeta za 40 odsto do 2026. kako bi dodatno ojačala svoju poziciju.
“Prešli smo dug put kada je u pitanju naša sigurnosna politika i one su do sada funkcionisale”, rekao je Joonas Kontta, portparol političke stranke Centar.
Kontta, 32, kao i većina njegovih kolega iz parlamenta, smatrao je da je članstvo u NATO-u nešto što Finskoj trenutno nije potrebno.
Ali ruska invazija je promijenila nešto u Evropi, što se ne može vratiti u prvobitno stanje, rekao je Kontta, koji je nedavno najavio da sada vjeruje da je vrijeme da se pridruži alijansi. Brojni poslanici su takođe nedavno najavili slične promjene u stavovima kada je u pitanju finsko NATO pitanje, ali ima i onih koji svoje stavove drže za sebe i čekaju detaljnije rasprave.
Manjina je protiv NATO-a
Samo šest od 200 finskih poslanika javno je izrazilo svoje stavove protiv NATO-a u nedavnoj anketi koju je sproveo javni servis YIe, uključujući Markusa Mustajarvija iz Lijeve alijanse. Neutralnost Finske i Švedske donijela je stabilnost cijeloj sjevernoj Evropi, rekao je Mustajarvi.
Mustajarvi se takođe pita da li bi član 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji garantuje međusobnu odbranu, zaista pružio stvarnu zaštitu u slučaju napada. Umjesto toga, on navodi finske odbrambene sposobnosti koje su toliko jake da bi natjerale Rusiju da razmisli o cijeni koju bi platila ako napadne.
Mustajarvi, iako je dobio “sve vrste povratnih informacija” od javnosti i kolega poslanika o svom stavu, insistira da je “razmišljao o ovome i da ne vidi razloga da do sada promijeni svoj stav”.
Šef NATO-a: Naša vrata ostaju otvorena
Od početka ruskog napada, finsko rukovodstvo je započelo intenzivnu seriju razgovora kako bi saznalo mišljenje ostalih članica NATO-a o mogućoj kandidaturi za članstvo.
Finska je, zajedno sa Švedskom, dobila javno obećanje od generalnog sekretara Unije Jensa Stoltenberga da će držati vrata otvorena, a dobila je i izraze podrške od mnogih članica, poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Turske.
Međutim, Kremlj će vjerovatno pokušaj Finske da se pridruži NATO-u vidjeti kao provokaciju, jer je širenje alijanse koju predvode SAD na ruske granice prvoklasno sigurnosno pitanje za ruske vlasti.
“Finska se uvijek trudila da se kloni sive zone”
Preporučeno
Finski predsjednik Sauli Niinisto upozorio je da bi odgovor Rusije mogao biti nepromišljen i mogao bi uključivati hibridne napade i narušavanje teritorijalnog integriteta
