Video
Izuzetno je rijetko da ovoliki broj policajaca bude povrijeđen, rekao je Žerald Darmanen, ministar unutrašnjih poslova i dodao da je 291 ljudi uhapšeno tokom protesta. Stotine hiljada ljudi izašlo je na prvomajske demonstracije organizovane u znak protesta protiv reformi predsjednika Emanuela Makrona.
Većinom su protesti bili miroljubivi, ali je bilo i radikalnijih demonstranata koji su bacali Molotovljeve koktele i petarde na policiju.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da bi spriječila demonstrante.
Nema podataka koliko je demonstranata povrijeđeno.
Francuska premijerka Elizabet Born je tvitovala da je nasilje „neprihvatljivo” i pohvalila „odgovornu mobilizaciju i posvećenost” demonstranata u mnogim gradovima.
Protest prvog maja je bio posljednji u nizu masovnih demonstracija protiv usvojenih promjena koje pomjeraju starosnu granicu za penziju sa 62 na 64 godine. Sindikati traže da se ta mjera povuče.
Policija procjenjuje da je širom Francuske demonstriralo 782 hiljade ljudi, među kojima je 112,000 u glavnom gradu Parizu.
Ali jedan od sindikata uključenih u proteste tvrdi da je broj tri puta veći.
Sindikalne vođe su uvjerene da višemjesečni protesti protiv reformi ne jenjavaju.
„Ova stranica neće biti okrenuta sve dok se ne povuku promjene u penzijama. Naša riješenost da pobijedimo je netaknuta”, rekla je Sofi Bine iz sindikata CGT za AFP.
U Parizu je jedan policajac zadobio teške opekotine na rukama i licu kada je pogođen Molotovljevim koktelom, rekao je Dermanin.
Sukoba je bilo i u Lionu, Tuluzu i Nantu, gde je zapaljeno nekoliko vozila i razbijeno više izloga.
Prema nekim izvještajima, demonstranti su na kratko zauzeli i jedan luksuzni hotel u Marseju.
Prvomajske demonstracije su prve od 2009. godine na kojima su zajedno protestovali članovi osam najvažnijih sindikata u Francuskoj, piše AFP.
Darmanen je optužio radikalne ljevičarske grupe, poznatije kao Crni blokovi, koje tvrde da imaju nekoliko hiljada članova, da su krvie za nasilje i pozvao da oni koji su „napadali policiju i oštetili javnu imovinu budu strogo kažnjeni.”
Još od marta, kada su počeli protesti protiv reformi zakona o penzijama, bilo je nasilja na demonstracijama, posebno zato što je vlada odlučila da progura zakon u donjem domu parlamenta, gde nema većinu, bez glasanja.
Makron tvrdi da su reforme neophodne i 15. aprila je potpisao zakon, samo nekoliko sati pošto je Ustavni sud Francuske podržao promjene. Međutim, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se značajna većina stanovništva protivi povećanju starosne granice za penziju.
Promjene bi trebalo da stupe na snagu u septembru.
Preporučeno
Vlada je obećala nove razgovore sa sindikatima, ali su oni riješeni da se promjene povuku. Nije jasno da li uopšte može da dođe do kompromisa.
