Video
U najavi Mazzocco Drvar kaže: “Klimatske promjene su puno sporije i znatno kompleksnije nego u filmovima katastrofe, ali se ipak događaju puno brže nego što mislimo”.
“Čekaju nas definitivno grde stvari. Odlučila sam se za pristup preko filmova katastrofe kako bih na slikovit, filmski način prikazala što se sve očekuje da će se događati vezano uz klimatske promjene. Pri tome je zanimljivo da smo većinu toga što će se događati već vidjeli na filmskom platnu, samo nismo svjesni da su to stvari koje ćemo sve češće i češće gledati u prirodi, za stvarno”, rekla je Mazzocco Drvar za Novi list.
Za pandemiju koronavirusa koja nas je pogodila ne želi reći da je posljedica klimatskih promjena jer riječ sugeriše da se nešto događa što će imati posljedice koje će se možda dogoditi, a možda neće.
“Međutim, klimatske promjene se događaju sada i te efekte klimatskih promjena, ne posljedice, osjećamo stalno. Pojavnosti klimatskih promjena, možda je pojavnost bolja riječ nego posljedica.”
Napravili smo nešto našoj atmosferi
Na pitanje što se to zapravo dogodilo sa klimom, kaže kako smo mi nešto napravili našoj atmosferi, a ona nam sad to na neki način vraća.
“Industrijskim procesima i spaljivanjem fosilnih goriva unijeli smo prevelike količine stakleničkih gasova u atmosferu i ona jednostavno više ne može držati taj balans koji je držala prije. I zbog toga se klima mijenja. Ono što ljudi, neki, ne žele prihvatiti jeste to da se tu radi o ljudskom uticaju, ali mislim da je sada već i previše dokaza o tome da to je ljudski uticaj”, tvrdi Mazzocco Drvar.
Rješenje problema međutim nije jednostavno, čemu u prilog govore i protekli mjeseci kada se svijet zaustavio zbog koronavirusa.
“Najjednostavniji način da riješite zagađenje je da maknete sve ljude s ceste, odnosno da im ne date da voze automobile. Imali smo priliku vidjeti kako to izgleda i jako brzo smo se riješili zagađenja. Uopšte nije bio problem. Ali, kako smo to zapravo podnijeli, koliko je ljudi ostalo bez posla, koliko će ih trpjeti ekonomske posljedice!? Sve to ćemo tek vidjeti. Uvijek je to dvosjekli mač i nije problem koji se može lako rješavati. Zato ga i nismo do sada riješili”, kaže Mazzocco Drvar te dodaje da bi bila zadovoljna već i s tim da su ljudi vidjeli da pitanje pandemije ima veze i s klimatskim promjenama.
Suvo i vruće ljeto
Njena predviđanja vremenskih prilika za ovo ljeto da će biti i vruće i suvo, prenijeli su gotovo svi drugi portali, pa i s preuveličanim naslovima, napominje Mazzocco Drvar.
“Ja prognoziram jedno od tri ili četiri najtoplija ljeta u istoriji, što je po meni zapravo umjereno ljeto. Naime, kada govorimo o klimatskim promjenama, kada govorimo o tome da nam je realno za očekivati da će nam svaka sljedeća godina, pogotovo ljeta, biti sve toplija, onda mislim da četvrto ljeto po redu i nije nešto strašno. Druga stvar je ta što je ovo prognoza za Evropu, a u Evropi bi to moglo biti jedno od najtoplijih ljeta, prvo ili drugo. E sad, ako ne pročitate tekst kako treba opet biste mogli shvatiti da se to odnosi na Hrvatsku, makar se odnosi na kontinent. Na koncu, tu je suša i to je već ozbiljno. To je onaj dio gdje sam s pravom prenesena s ‘ovo nikad nisam vidjela’. Zaista nikada nisam vidjela da su svi meteorološki modeli tako unisono prognozirali suvo ljeto. I svi ti naslovi ‘ovo je neviđeno u mojoj dugoj karijeri’ odnose se na tu sušu i na činjenicu da sam zapravo iznenađena ponašanjem meteoroloških modela a ne nužno ponašanjem vremena. A to možete pročitati samo ako pročitate cijeli članak a ne samo naslov”, kaže Mazzocco Drvar.
Još jedna katastrofa čeka Zagreb
Grad Zagreb je izdao publikaciju, odnosno Procjenu rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba u kojoj su pobrojeni zemljotres, poplava, industrijske nesreće, ekstremne temperature, epidemije i pandemije.
“Mislim da bismo ove godine mogli imati tri od pet katastrofa koje prijete Zagrebu. Odradili smo zemljotres, odradili smo epidemiju, a sad bi nam mogli doći i talasi vrućine koji su, s ovim klimatskim promjenama postali naša realnost. Jednostavno ne prođe ljeto a da nemamo barem jedan”, podsjeća Mazzocco Drvar.
Talas vrućine traži od čovjeka da se brani i hladi, to znači da ćemo opet upaliti sve klime, a onda ćemo opet zagaditi klimu da se krug zatvori po lošem, piše Novi list. Mazzocco Drvar napominje da svi povoljni uticaji proizašli iz krize s koronavirusom na prirodu neće dugo trajati.
“Naučnici su brzo izračunali da su to jako mali padovi i da ćemo se jako brzo vratiti tamo gdje smo bili taman da sve bude kao da ništa nije ni bilo. Tako da je taj mali, kratki period smanjenja nepovoljnog uticaja na prirodu apsolutno premali i vrlo brzo će se u brojkama izgubiti da nećemo ni primijetiti da se dogodio.”
Uticaj na bolesti
Priča o klimatskim promjenama, dodaje, nije samo priča o polarnim medvjedima koji nemaju stanište pa izumiru, crvenim pandama ili ledu na Arktiku koji se topi.
“Klimatske promjene su puno više od toga i itekako imaju uticaj na svakoga od nas. Prije svega su tu bolesti. Bolesti su uvijek bila ona najbolja tačka da osvijestim ljude da je to nešto što se njima događa.”
Mazzocco Drvar podsjeća na to kako smo prije dvije godine imali šestoro ljudi koji su bili zaraženi groznicom zapadnog Nila koji su donijeli komarci što se zbog klimatskih promjena šire na puno veća područje nego do sada.
Preporučeno
“U roku od nekoliko dana tada su se rasprodali svi repelenti. Sada kad je došla korona svi smo pokupovali dezinficijense. Jednostavno, ljudi se počinju brinuti tek kad osjete da je to nešto što se događa njima, a ne polarnim medvjedima. Zato mi je bolest dobar medij kroz koji mogu ljudima pokazati da je to direktno posljedica klimatskih promjena”, kazuje Mazzocco Drvar za Novi list.
