Brisel je u utorak morao da odloži planiranu međuvladinu konferenciju sa Podgoricom. Crna Gora se smatra kandidatom koji je najviše napredovao u pregovorima, ali se Hrvatska ponovo usprotivila zatvaranju nekoliko pregovaračkih poglavlja zbog otvorenih bilateralnih pitanja.
Crna Gora je do sada zatvorila 18 poglavlja i planira da pregovore o preostalih 15 završi do kraja mjeseca. Nakon toga države članice EU moraju dati konačnu saglasnost za njihovo zatvaranje. Ipak, dugogodišnji sporovi sa Hrvatskom ugrožavaju taj plan, prenosi Index.
Zagreb svoj pristanak uslovljava isplatom odštete preživjelima iz logora Morinj i saradnjom u potrazi za 14 osoba koje se i dalje vode kao nestale iz rata u Hrvatskoj. Hrvatska traži i procesuiranje ratnih zločina, kao i rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova ranije je poručilo da otvorena pitanja moraju biti riješena kako ne bi opterećivala završnu fazu crnogorskog pristupanja Evropskoj uniji.
Hrvatska zahtijeva i promjenu imena bazena nazvanog po Zoranu Gopčeviću, bivšem vaterpolisti kojeg Zagreb povezuje sa logorom Morinj. Otvoreni su i spor oko morske granice, kao i pitanje povratka školskog broda „Jadran“.
Posljednjih nedjelja vode se bilateralni razgovori na ministarskom nivou, uz učešće Evropske komisije, ali dogovor još nije postignut.
Zbog toga je Hrvatska na tehničkom sastanku u utorak potvrdila blokadu zatvaranja poglavlja 14, koje se odnosi na saobraćajnu politiku. Zagreb trenutno blokira i poglavlja koja se tiču spoljne i bezbjednosne politike, pravosuđa i osnovnih prava, kao i pravde, slobode i bezbjednosti.
Početkom oktobra u Zagrebu bi trebalo da bude održan novi bilateralni sastanak. Ukoliko tada bude ostvaren dovoljan napredak, postoji mogućnost da nekoliko poglavlja bude zatvoreno na međuvladinoj konferenciji 12. ili 13. oktobra.
Zvaničnici procjenjuju da bi dogovor dva ministarstva spoljnih poslova mogao da otkloni zastoj u narednim mjesecima, ali priznaju da nijesu svi hrvatski zahtjevi jednostavni za rješavanje.
Za Crnu Goru je vrijeme posebno važno ukoliko želi da ostvari cilj i uđe u EU do 2028. godine. Vlada u Podgorici želi da održi tempo pristupnog procesa i uoči izbora zakazanih za jun 2027. godine.
Evropska komisija strahuje da bi bilateralni sporovi mogli značajno da uspore napredak zemlje koja se trenutno smatra najnaprednijim kandidatom za članstvo, zbog čega aktivno posreduje između dvije strane.
Komesarka za proširenje Marta Kos ranije je izjavila da vjeruje da Crna Gora i dalje može postati članica EU do 2028. godine, čak i ako sva pregovaračka poglavlja ne zatvori tokom ove godine.
Preporučeno
U tom slučaju, međutim, sve bi zavisilo od brzine ratifikacije pristupnog ugovora u svim državama članicama. Taj proces bi mogli dodatno usporiti izbori u pojedinim velikim članicama EU, među kojima su Francuska i Španija.















