STANDARD: Jesu li konačno prebrojani glasovi dijaspore? Imamo li konačne rezultate?

HISA: Još uvijek ne znamo kakva je zapravo situacija, koliko je ko tačno dobio glasova. Prvo se broje glasovi koje su dobile partije, pa poslanici, pa na kraju dijaspora. Za to je potrebno još dan-dva. Prebrojano je 98 ili 99%. Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija imaće oko 41% glasova, a to znači najmanje 45 mjesta u Parlamentu, a možda i više. To nije većina, to nije dovoljno za formiranje vlade.

Kurtijeva retorika je u kampanji bila vrijeđajuća i neprimjerena. On je time očigledno zatvorio put ka mogućim koalicijama.

STANDARD: Da li bi mogao Kurti formirati vladu sa Srpskom listom, bez obzira na to što su iz Srbije stigle odmah vijesti koje to isključuju?

HISA: Teoretski da, ali praktično u to sumnjam. Ali postoji deset ostalih poslanika manjinskih stranaka koji bi ga mogli podržati. Međutim, ni to mu nije dovoljno. Jedino kako bi mogao obezbijediti većinu je ako bi bilo nekog prebjega i opozicionih stranaka.

Povezani članci

Svijet

Osmani: Pouzdano znam – Vučić je naredio Banjsku

Politika

Đukanović: Niko ne mari za posljedice svojih pogrešnih procjena koje su pomogle da se najnaprednija država Zapadnog Balkana sunovrati u brlog

Politika

Kurti: Ako ne bude kažnjena, Srbija će ponoviti zločin

STANDARD: S druge strane tri opozicione liste imaju zajedno oko 5% glasova više od Samoopredjeljenja. One bi mogle imati 51 poslanika. Je li izgledno da opozicija s tim kao osnovom pokuša da formira parlamentarnu većinu?

HISA: Oni bi, što se brojeva tiče, mogli formirati većinu i imati vladu. Ali ta vlada ne mogla trajati više od godinu. Ljumir Abdižiku je otvoreno rekao da on ne razmišlja da ide u koaliciju s Kurtijem već da je spreman na širu koaliciju opozicionih stranaka i čak nije postavljao uslove za to. Bedri Hamza, koji je u Demokratskoj partiji Kosova glavni kandidat za premijera, kazao je da oni ne bi s Kurtijem. To je u kampanji kazao i Ramuš Haradinaj.

Dakle, u smislu političke pozicije je bliža ova opoziciona koalicija. Ali tu postoji jedan problem. Vladati u narednih godinu dana bi moglo biti veoma kompleksno i čak problematično u smislu prihvatanja nekih teških i ne baš popularnih odluka poput Zajednice srpskih opština. To je vrijeme čekanja na odluku Suda u Hagu, i to je vrijeme u kojem treba pripremiti izbor predsjednika Kosova. To su značajne odluke za jednu eventualnu kompleksnu koalicionu Vladu koja nije sigurna da bi mogla trajati više od godinu dana.

STANDARD: To je pat pozicija u kojoj se, dakle, niko baš ne prsi da napravi Vladu jer dolazi vrijeme teških odluka?

HISA: Da. U ovoj situaciji možda ni Kurti ne želi da napravi vladu. On ima klub sa više od 40 poslanika i može, s obzirom na to da se za godinu dana bira predsjednik države, a bira ga Parlament, blokirati proces. To bi značilo da onda slijede vanredni parlamentarni izbori.

STANDARD: Kakav je na Kosovu uticaj zapadnih ambasadora kao predstavnika velikih sila odnosno centara moći? Znamo da je u ostalim državama ove regije, osim Hrvatske, koja se iz toga izvukla prije 10-15 godina, situacija takva da se za sve pitaju ambasadori i da političari za svaku problematičnu situaciju trče kod njih po mišljenje.

HISA: U kampanji se nijesu miješali. Kosovo je, vjerujem da je to i u Crnoj Gori poznato, za vrijeme Kurtijeve vlade bilo pod sankcijama Brisela zbog ponašanja Premijera i Vlade. Obrazloženje je bilo da oni nijesu kooperativni odnosno da ne izvršavaju ono što je dogovoreno i što su obećali. A to je nešto što se nikada nije desilo u novijoj političkoj istoriji. Kurti je percipiran kao tvrdoglav i kao osoba koja nije otvorena za saradnju sa Briselom. Ali, uprkos tome, u kampanji nije bilo nikakvog direktnog upliva. Bilo je, naravno, tu puno posmatrača iz Evropske unije, ali nije bilo nikakvih primjedaba sa te strane. Jedini komentar je dao američki zvaničnik Ričard Grenel…

STANDARD: Dobro, ali on je više trbuhozborac Aleksandra Vučića nego bilo što drugo…

HISA: Bez obzira na to. Stavovi Kurtija su viđeni u Vašingtonu kao jako problematični i to ne samo od ove administracije, republikanske, već i od demokrata. Ali sve to nije uticalo na rezultat koji je Kurti ostvario. Čak je možda kritika Zapada neke ljude navela da glasaju za njega.

S druge strane, opozicija se na ovom planu suštinski razlikuje od Samooprdjeljenja. To su tradicionalne partije. Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova, pa i Alijansa za budućnost Kosova su partije koje vide pitanje odnosa sa Srbijom uz potpuno koordinisanje sa Vašingtonom i Briselom.

Tako da je vjerovatno to odgovor na pitanje pozicije SAD i EU.

STANDARD: Ali ni oni se očito ne upiru da se brzo nađe rješenje.

HISA: Mislim da se nikom ne žuri jer niko nema baš jasan stav šta bi uradio. Ovo je sada jedna čudna situacija u kojoj partije ne žure da formiraju većinu, već je nude drugima. Tako da u toj situaciji, možda čak i mogućeg vakuuma, ne bi me čudilo da dođe do odugovlačenja u kreiranju institucija.

Najjača partija ima pravo na predsjednika Skupštine, što znači da Samoopredjeljenju pripada mjesto predsjednika Parlamenta. To je važno. A onda, ako ne budu uspijevali da formiraju vladu prepuštaju drugoj po snazi partiji, a to je Demokratska partija Kosova, da proba da obezbijedi većinu u parlamentu.

Ne bi me čudilo da bude odugovlačenja u smislu da se daje više prostora sada nekim pregovorima. Tu je pitanje da li će biti mogućeg pokušaja uticaja sa strane o kojem ste pitali. Motiv bi mogao biti da se ne uđe u institucionalnu krizu. Međutim, sve je to pod velikim znakom pitanja. Treba sačekati i vidjeti šta će se razviti. A nije jasno kako se to može razvijati pošto je situacija atipična i kompleksna.

STANARD: Da li bi u slučaju vanrednih izbora trebalo očekivati drugačiji rezultat od ovoga budući da vidimo trend pada popularnosti Samoopredjeljenja?

HISA: Svako ko racionalno i kritički analizira i rad Kurtijeve Vlade lako će utvrditi da on za četiri godine nije imao baš puno uspjeha kada se tiče ekonomije, niti nekih drugih konkretnih aspekta poput recimo infrastrukture. Mislim da je ova vlada imala najmanje kapitalnih investicija, da su ljudi imali velikih problema sa rastom cijena. Bilo je tu i kontradiktorni politika, posebno kada je riječ o urušavanju odnosa sa tradicionalnim saveznicima Kosova – Vašingtonom i Briselom, Ali sve to do sada nije naročito uticalo, nijesmo imali veliki pad. Rezultat je slabiji za oko 10%. Tako da se sada još ne mogu izvoditi zaključci o ishodu eventualnih vanrednih izbora.

Jedino što se može unaprijed reći je da ako Kurti računa da ide na vanredne izbore – najviše mu odgovara da to bude tokom ljeta kada na odmore dolazi kosovska dijaspora, pa da možda pomoću tih glasova popravi rezultat.

STANARD: Iako nije tema ovog intervjua, ipak da završimo odnosima Crne Gore i Kosova. Znamo da su odnosi od nezavisnosti, i prije, od praktičnog udaljavanja od politike Slobodana Miloševića odlični uz onaj jedan pad kada se na Kosovu prije 6-7 godina aktuelizovalo u unutrašnje svrhe pitanje granice, ali se to kasnije umirilo. Je li u ovoj kampanji Crna Gora bila na bilo koji način tema? Jesu li vodeće kosovske stranke tu bitno različite pogotovo imajući u vidu sadašnju prosrpsku vlast u Crnoj Gori?

HISA: Ne, Crna Gora nije bila tema. Opozicione stranke su dio te političke tradicije koja je uvijek imala dobre odnose s Crnom Gorom, posebno s crnogorskim suverenistima. I u tom smislu oni imaju taj neki tradicionalni pristup prijateljstva s Crnom Gorom i prijateljskog stava prema Crnoj Gori.