Video
Iran je u utorak uveče direktno napao Izrael raketama – drugi put nakon lansiranja stotina dronova i raketa u aprilu, piše ovaj medij.
Prema navodima izraelske vojske (IDF), ponovo je presretnut ‘veliki broj’ iranskih raketa. IDF je kasnije uveče privremeno objavio da je opasnost iz Irana ‘trenutno’ neutralizovana, ali da će uslijediti žestok odgovor Izraela: ‘Vazdušne snage i dalje su potpuno operativne i večeras će nastaviti da udaraju punom snagom na Bliskom istoku, kao što su to činile prošle godine’, rekao je portparol vojske Danijel Hagari, piše ovaj medij.
Iranski raketni napadi nisu uticali na operativnu sposobnost vazduhoplovstva, dodao je Hagari, prenosi DW. Prema njegovim riječima, izraelski i američki odbrambeni sistemi efikasno su funkcionisali, uz blisku saradnju u otkrivanju i presretanju raketa. ‘Delovaćemo kada i gdje mi to odredimo, u skladu s instrukcijama političkog vrha. Ovi događaji će imati posledice’, najavio je.
Na iranskoj državnoj televiziji slavili su raketne napade Islamske Republike na Izrael, izvještava DW. Nakon objave napada od strane iranske Revolucionarne garde, voditelj na državnoj televiziji pohvalio je ‘hrabri iranski narod’ zbog napada. Uz slike raketa ispaljenih prema nebu, televizijski kanal puštao je veselu muziku. Takođe su prikazali snimke ljudi koji slave u nekoliko iranskih gradova, držeći zastave libanske milicije Hezbolah i njihovog vođe Hasana Nasralaha, kojeg je Izrael ubio u petak.
Podrška Izraelu
Američki državni sekretar Entoni Blinken nazvao je iranski raketni napad na Izrael ‘potpuno neprihvatljivim’ i dodao da su SAD ‘još jednom dokazale svoju posvećenost odbrani Izraela’, prenosi ovaj medij.
Prema riječima britanskog ministra odbrane Džona Hilija, u odbrani Izraela učestvovala je i vojska Velike Britanije.
Napad Irana i pravo Izraela na odbranu istakle su i zemlje EU poput Njemačke i Francuske. Nemački kancelar Olaf Šolc „najoštrije“ je osudio napad Irana.
S druge strane, objavljeno je da je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči neposredno nakon raketnog napada svoje zemlje na Izrael telefonirao s evropskim kolegama. Razgovarao je, između ostalo, i sa njemačkom ministarkom spoljnih poslova Analenom Berbok, kao i sa kolegama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugim zemljama, izvestila je iranska novinska agencija Irna. Aragči je izjavio da je raketna operacija sada okončana, ali će, u slučaju da Izrael preduzme odmazdu, iranski odgovor biti, kaže, „još oštriji“. Teheran ne želi eskalaciju, ali se rata ne boji, dodao je Aragči, navodi se.
Od saveznika do neprijatelja
Iran i Izrael su decenijama neprijatelji. Teheran osporava pravo Izraela na postojanje i preti uništenjem „cionističkog režima“. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim neprijateljem. Ali, nije uvek bilo tako, piše DW.
Pre Islamske revolucije 1979. godine, dvije države bile su blisko povezane. Iran je čak bio među prvim državama koje su 1948. priznale državu Izrael. U okviru sukoba na Bliskom istoku, Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država, navodi se. Za Teheran je Izrael, podržan od strane Vašingtona, bio korisna politička protivteža arapskim susjedima.
Islamska revolucija kao prekretnica
Nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine, Iran je poništio sve sporazume s Izraelom, navedeno je. Ajatolah Homeini oštro je kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija i razvio retoriku usmjerenu protiv Izraela kako bi pridobio podršku arapskih država i stanovništva u tim zemljama, jačajući tako i uticaj Irana, piše Dojče vele.
Današnji vjerski vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, nastavio je tu politiku, redovno dovodeći u pitanje istorijske činjenice o Holokaustu. Iran podržava Hezbolah u Libanu, Hamas u Gazi, kao i druge grupe širom regiona, uključujući i Huti-pobunjenike u Jemenu, piše.
Pogoršanje odnosa
Izrael, s druge strane, nije učinio mnogo da smanji tenzije. Premijer Benjamin Netanjahu više puta je poredio Islamsku Republiku s nacističkom Njemačkom i oštro kritikovao nuklearni sporazum iz 2015. godine.
Iako postoje pojedinci u oba društva koji zagovaraju pomirenje, politički odnosi su zategnutiji više no ikad do sada, naročito nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i izraelske vojne odmazde u Pojasu Gaze.
Preporučeno
Prema navodima UN, u ratu u Gazi ubijeno je više od 41.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Istovremeno, raketni napadi Hezbolaha i izraelsko bombardovanje juga Libana prisilili su stotine hiljada ljudi na bjekstvo u Libanu i Izrael.
