Video
Iako postoji opšta saglasnost da se trenutni evropski režim migracija mora reformisati, ideje stranaka značajno se razlikuju.
Kriza u Avganistanu i rizik od moguće ponovne migrantske krize iz 2015. stavili su ovo pitanje na vrh EU i njemačke političke agende i podstakli raspravu o budućnosti migracionog režima EU i Novog pakta o migracijama i azilu koju je predložila Evropska komisija u septembru 2020.
Dok izbjeglice čine samo 10% migracija u Nemačku, debata se prvenstveno bavi pitanjima vezanim za prijem i razmještaj azilanata. Njemačkoj su prijeko potrebni radni migranti kako bi se pozabavila nedostatkom kvalifikovanih stručnjaka. Prema predsjedavajućem njemačke savezne agencije za rad Detlefu Scheeleu, zemlji je potrebno oko 400.000 imigranata godišnje da popuni otvorena radna mjesta.
Međutim, samo liberalni FDP i Zeleni iznijeli su sveobuhvatni okvir migracijske politike koji nadilazi izbjegličku debatu i priznaje prednosti migracije radne snage i obrazovanja za tržište rada. Sve glavne stranke podržavaju Pakt o azilu i migracijama Evropske komisije i slažu se da bi mandat EU u migracionoj politici trebalo ojačati, ali ističu različite prioritete i brige.
Dok se socijaldemokrate, zeleni i stranka ljevica prvenstveno brinu o razmještanju izbeglica po EU, konzervativna CDU/CSU stavlja veći naglasak na spriječavanje budućeg priliva azilanata. Za socijaldemokrate, koji su trenutno vodeći u istraživanjima javnog mnjenja, mehanizam solidarnosti i zajednička odgovornost u migracionoj politici EU su među njihovim ključnim prioritetima. “Mi ćemo se zalagati za funkcionalan evropski sistem azila koji uspostavlja ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti”, rekao je portparol SPD -a za EURACTIV.
SPD takođe naglašava da je dablinskom sistemu azila potrebno ponovno postavljanje i da bi se raspodjela izbjeglica među državama članicama prema zajedničkoj evropskoj šemi trebala zasnivati na „modelu podjele rada“, gdje se uzima u obzir istorija i interesi država članica. Na sličan način, konzervativni CDU/CSU takođe naglašava potrebu za reformom zajedničkog evropskog sistema azila i implementacijom sistema raspodjele izbjeglica zasnovanog na solidarnosti.
Međutim, konzervativci tvrde da bi borba protiv osnovnih uzroka migracije izbjeglica trebala biti na vrhu dnevnog reda i da „primarni cilj mora biti da ljudi imaju životnu perspektivu u svojoj zemlji porijekla ili u njenoj blizini“,rekao je portparol CDU-a EURACTIV-u. Nadalje, CDU/CSU i liberalni FDP naglašavaju da bi obrada zahtjeva za azil već trebala biti započeta na vanjskim granicama EU i da bi izbjeglice trebalo ući u EU tek nakon što se njihova prijava razmotri na određenim žarištima migracije.
Zeleni se, s druge strane, oštro protive ovom pristupu. „Odbijamo bilo kakav prethodni izbor tražilaca azila na evropskoj spoljnoj granici“, rekao je portparol Zelene stranke za EURACTIV. Umjesto toga, Zeleni planiraju da registruju izbjeglice na evropskoj granici, a zatim ih presele u zemlje članice putem sistema kvota.
Ovi rascjepi u migracionoj politici vidljivi su i u različitim pristupima izbjeglicama iz Avganistana. Dok CDU naglašava potrebu da se pomogne zemljama u okruženju sa Avganistanom da osiguraju sigurnost avganistanskih izbjeglica, SPD, Zeleni i stranka Ljevica kažu da bi Njemačka trebala učestvovati u programima preseljenja EU i da ima „moralnu dužnost“ da prihvati izbjeglice.
CDU/CSU posebno želi da izbjegne ponavljanje izbjegličke krize 2015. godine i želi da se izbori sa osnovnim uzrocima migracija pružanjem humanitarne pomoći i ulaskom u direktne pregovore sa talibanima kako bi se osiguralo da novi režim održava svoja obećanja da će poštovati ljude i ženska prava. CDU/CSU takođe naglašava da bi ljudi koji bježe iz Avganistana trebali dobiti „novu životnu perspektivu“ u blizini svoje matične zemlje. Stoga će vlada “pomoći državama u komšiluku Avganistana”, rekao je portparol CDU -a za EURACTIV.
Međutim, za SPD, Zelene i stranku Ljevica, pomoć izbjeglicama u regionu nije dovoljna. „To je poražavajuća poruka koju njemačka vlada i NATO ostavljaju za sobom u Avganistanu“, rekla je za EURACTIV portparolka Zelenih za Evropu Jamila Schafer. Umjesto toga, Njemačka i EU bi trebalo da primjene kvote za prijem ugroženih grupa, rekao je Schafer.
Preporučeno
SPD preferira sličan pristup: „Naša je odgovornost da povećamo programe preseljenja koji su koordinirani na evropskom nivou kako bi ugrožene osobe doveli na bezbjedno“, rekao je portparol SPD -a za migracije Lars Castellucci.
