Video
U Briselu je plan Pekinga, kako je navedeno, naišao na pomiješane reakcije. S jedne strane, kaže se da bi uključivanje zemalja Globalnog Juga, poput Kine, moglo olakšati usvajanje raspoređivanja stranih trupa za praćenje mira. S druge strane, “postoji i rizik da će Kina prvenstveno htjeti špijunirati u Ukrajini i, u slučaju sukoba, zauzeti jasno proruski stav umjesto neutralnog”, rekao je visokopozicionirani diplomata EU upoznat s aktuelnim raspravama.
Osim toga, većina zemalja EU nije voljna unaprijed dati mandat UN-a potencijalnim mirovnim snagama iz različitih razloga. Italija, međutim, već nekoliko mjeseci energično insistira na tome, piše publikacija.
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio pozive ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova za učestvovanje Kine.
“Trebamo sigurnosne garancije samo od onih zemalja koje su nam spremne pomoći”, naveo je Zelenski.
Peking, kako napominje publikacija, podržava Moskvu od početka rata u Ukrajini, kupujući naftu u vrijednosti od milijardi dolara i isporučujući elektroničke komponente za proizvodnju visokopreciznog oružja.
Osim toga, dvije zemlje održavaju partnerstvo koje opisuju kao “bezgranično”.
Prema Zapadu, sigurnosne garancije za Ukrajinu pokrivaju širok raspon, ne samo vojnu podršku u slučaju napada na zemlju, slično obavezi pružanja pomoći prema članku 5. NATO-ovog ugovora. To je vidljivo iz deklaracije G7 od sredine jula 2023. i “Zajedničkih sigurnosnih obaveza između EU i Ukrajine” od kraja jula 2024.
Shodno tome, sigurnosna garancije uključuju i obuku ukrajinskih oružanih snaga, opskrbu oružjem, pomoć u razvoju odbrambene industrije, obavještajne podatke, sankcije, ekonomsku saradnju i postupno pristupanje Ukrajine EU, piše publikacija.
“Više od dugoročnih vojnih garancija u slučaju napada – gdje Ukrajina čini prvu pouzdanu liniju odbrane, evropske i, ako je potrebno, neevropske zemlje čine drugu liniju odbrane, a Sjedinjene Države, ako je potrebno, pružaju vazdušnu podršku kao treću liniju odbrane – Evropljani su trenutno više zainteresovani za osiguranje mogućeg prekida vatre ili mirovnog sporazuma”, navodi se u publikaciji.
Visoki zvaničnici iz EU su rekli da bi se, za razliku od prošlosti, dronovi mogli prvenstveno koristiti za praćenje poštovanja prekida vatre na prvoj liniji fronta.
Šta se događa ako se prekid vatre prekrši trebalo bi definisati u mandatu. Sasvim je moguće da će se – kao u slučaju Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OEBS), koja je pratila primjenu Minskih sporazuma o rješavanju nakon aneksije Krima 2014. – kršenja prekida vatre samo evidentirati i prijavljivati.
Preporučeno
Međutim, mogao bi se razviti i mandat koji bi vojnicima omogućio intervenciju u slučaju sukoba, napominje publikacija.
