Dan kasnije, a svega nekoliko sati prije isteka američkog ultimatuma Iranu i šokantne prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će „čitava civilizacija večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti“, Abas Aragči je vješto i znalački ispregovarao primirje i, kako je rekao američki senator Kris Marfi, izvojevao “istorijsku pobjedu za Iran“.

Aragči je, kako piše Danas, osim umijeća pregovaranja i diplomatije pokazao da je civilizacija naspram varvarskih prijetnji.

Po planu Teherana od 10 tačaka za koji je Tramp rekao da je “izvodljiv” i pristao da bude polazna osnova za mirovne pregovore koji počinju sjutra u Islamabadu Teheran je, između ostalog, izdejstvovao: nastavak kontrole nad Ormuskim moreuzom i uzgred, kako piše AP, naplaćivanje prolaska brodova (koji su prije američkog napada prolazili bez novčane naknade), priznavanje obogaćivanja urana i ukidanje svih primarnih i sekundarnih sankcija, povlačenje američkih trupa sa Bliskog istoka, prekid napada na Iran i njegove saveznike, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava, rezoluciju Savjeta bezbednosti UN koja bi učinila sporazum obavezujućim, prenio je France 24.

Sa druge strane SAD su izdejstvovale otvaranje moreuza Ormuz koji je bio otvoren prije nego što su napale Iran 28.februara.

U farsi verziji, Iran je takođe uključio frazu “priznavanje obogaćivanja“ za svoj nuklearni program. Međutim, iz razloga koji nisu jasni, ta fraza je izostavljena u engleskim verzijama koje su iranske diplomate dijelile novinarima, piše France 24.

Premijer Pakistana Šehbaz Šarif, koji je pomagao u posredovanju prekida vatre, rekao je da bi primirje počelo odmah, a da će glavni grad Islamabada biti domaćin delegacijama obije zemlje za pregovore planirane za sjutra.

Cilj razgovora je postizanje “konačnog sporazuma”.

Prema ocjeni Andreasa Krega, profesora na odsjeku za bezbhednost na Kraljevskom koledžu u Londonu, “ovo je najgori strateški poraz SAD-a od Vijetnamskog rata, i moguće najgori strateški poraz Izraela uopšte”.

Ako se, kako je napisao na mreži X, “uslovi primirja prevedu u formalni sporazum, Iran će biti u mogućnosti da obnovi svoje kapacitete u roku od godinu dana.

Iran će imati više raspoloživog novca, koji će biti uložen u izgradnju moćnije vojne diktature.

Ljudi na vlasti možda će biti manje teokratski, ali će takođe biti manje pragmatični i agresivniji.

Trka za pravljenje bombe mogla bi ponovo da počne (uz spoljašnju pomoć), jer će prethodne fetve biti nevažeće posle ovog iskustva. Pomorski transport biće dodat kao novi strateški instrument u iranskom arsenalu“.

U međuvremenu, dodao je Kreg, “Izrael, kao glavni krivac koji je navukao nesposobnu administraciju SAD-a u ovu katastrofalnu vojnu avanturu, izgubio je podršku gotovo cijele zapadne javnosti. Osa otpora će vjerovatno biti rekonstruisana sa Izraelom kao glavnim ciljem, dok će Izrael biti zarobljen u stalnim iscrpljujućim vojnim operacijama protiv manjih ciljeva“.

KO JE ABAS ARAGČI?

Abas Aragči je iranski diplomata i političar koji je postao ministar spoljnih poslova Irana 2024. na prijedlog predsjednika Masuda Pezeškijana.

Aragči je imao značajnu ulogu u iranskoj diplomatiji, uključujući pregovore o nuklearnom programu kao i aktuelne razgovore u vezi sa primirjem i regionalnim sukobima.

Tokom trodecenijskog diplomatskog iskustva dosljedno je pokazivao svoje ekspertize u međunarodnim odnosima, oblikujući iransku spoljnu politiku po ključnim pitanjima, stoji u biografiji na sajtu Doha foruma.

Bio je ambasador Irana u Finskoj i Japanu. U Ministarstvu spoljnih poslova obavljao je različite važne funkcije, uključujući portparola, zamjenika za pravna i međunarodna pitanja i zamjenika za politička pitanja tokom 12. iranske vlade.

Godine 2013. pridružio se iranskom timu za nuklearne pregovore, igrajući ključnu ulogu u istorijskom Sporazumu o zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije (JCPOA).

Od septembra 2021., Aragči je služio kao sekretar Strateškog savjeta za spoljne odnose Irana.

Rođen je 4. decembra 1962. u Teheranu, iako je njegova porodica porijeklom iz Isfahana. Njegov deda je bio trgovac tepisima, a njegov otac je radio u porodičnom poslu, ali je preminuo kada je Abas imao 17 godina. O njegovoj majci se ne zna mnogo pouzdanih informacija, piše u zvaničnoj biografiji.

Članovi Aragčijeve porodice zauzimaju značajne pozicije u poslovnom svijetu: jedan od njegovih starijih braće je član odbora Saveza izvoznika, dok je drugi brat član Saveza prodavaca. Njegov rođak Sejed Ahmad Aragči, bio je zamjenik guvernera Centralne banke Irana od 2017. do 2018.

Aragči je diplomirao političke nauke na Fakultetu političkih nauka Islamskog Azad Univerziteta, centralna filijala Teherana, a doktorat iz političke misli stekao je na Univerzitetu Kent, Engleska.

Tečno govori persijski, arapski i engleski jezik.

Bio je oženjen Bahareh Abdolahijan, ćerkom jednog od najuticajnijih ljudi u Privrednoj komori, sa kojom ima dva sina i jednu ćerku. Par takođe ima i unuče.

Nakon razlaza od Bahareh Aragči se oženio Arezo Ahmadvand. Prema nekim izvještajima, i sa drugom suprugom ima malo dijete, ali za ovu informaciju još ne postoji zvanična potvrda.