Špehar je dugi niz godina bio uticajni sveštenik u Riječkoj nadbiskupiji, a prema njegovom priznanju, zlostavljanje se dešavalo krajem osamdesetih i u prvoj polovini devedesetih godina prošlog vijeka.

Šokantna ispovjest bivšeg rektora riječke teologije

„Niko nije kriv ni saučesnik u mojim zločinima. Počinio sam ih i strašno mi je žao žrtava mojih zlih djela. Nemam izbora nego da iz dna duše tražim da mi oni i njihovi najmiliji oproste, ako koliko god je moguće, za sve rane koje sam im nanio i pokajte se, pokajte se i pokajte se za učinjenim i zamolite Boga da iscijeli sve rane koje sam im nanio, a takođe i zamolite Crkvu za oproštaj što sam bio nedostojan njenog povjerenja u mene i sveštenički poziv“, rekao je Špehar za Nacional u pisanom odgovoru.

Njihov izvor iz svešteničkih krugova je detaljno opisao kako je Špehar maltretirao i bogoslove, uvijek je imao dva-tri bogoslova koje je držao uza sebe, pozivao ih je na putovanja i u svoj stan na Trsatu, pozajmljivao im auto…

Uzinić je u suzama tražio oproštaj

Špehar je za Nacional rekao da je, pritisnut teretom svoje savjesti, tražio od pape da ga oslobodi svešteničke titule i svede na status laika, što je presedan u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj jer se ne pamti da je sveštenik imao ikada javno priznao svoje seksualne prestupe svojim imenom.

„Razriješenjem od sveštenstva, M. Šp. više nije pod jurisdikcijom Riječke nadbiskupije. On, kako saznajemo, trenutno živi u Italiji u zatvorenom benediktinskom samostanu u molitvi i pokori, prijavio Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, ali nemam saznanja o postupku na ovu temu“, rekao je Uzinić.

Ko je Milan Špehar?

Milan Špehar rođen je 7. avgusta 1953. godine u Ogulinu.

Studirao je u Rimu, Bonu i Insbruku.

Za sveštenika je rukopoložen 1980. godine. Doktorirao je 1986. godine u Rimu na Papskom Gregorijanskom univerzitetu na Institutu za duhovnost sa temom „Problem Boga u delima Miroslava Krleže“, koja je kasnije objavljena kao knjiga Kršćanske sašnojst.

Po povratku u Hrvatsku iz Rima, bio je župnik u Dragi (Rijeka), pohađao je seminar na Višoj bogoslovskoj školi u Rijeci i predavao hrvatski jezik i književnost u Salezijanskoj gimnaziji u Rijeci do 1989. godine.

U jesen te godine postao je iskušenik trapist u manastiru Marija Zvijezda u Banjoj Luci, gdje je ostao do kraja novicijata.

Nalazi se u Rijeci od 1991. godine.

Karijera u Rijeci

Predavao je dogmatske i filosofske predmete na Bogosloviji u Rijeci i bavio se prevođenjem strane bogoslovske literature, a posebno proučavao hrišćansku meditaciju.

Na Bogosloviji je Špehar predavao sledeće predmete: Psihologija, Duhovna teologija, Istočna teologija, Ekumenska teologija, Duhovnost sveštenika, Karitas u parohiji.

Od 1993. do 1996. godine bio je šef studentske službe, a od tada je prestao sa tom službom i postavljen je za direktora Caritasa Riječko-senjske nadbiskupije.

Od 1. aprila 1995. godine počinje da radi na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od tada predaje na Teologiji u Rijeci kao redovni viši asistent.

Godine 1999., na lični zahtjev, razriješen je dužnosti direktora Karitasa Riječko-senjske nadbiskupije, nakon što je biskup Srećko Badurin otvorio Dom za stare i nemoćne u Ogulinu.

Iste godine postaje upravnik Bogoslovske biblioteke u Rijeci i postaje docent. Od 2000. do 2005. bio je predstojnik Bogoslovije u Rijeci.

Objavio knjigu o tome kako biti dobar sveštenik

Kada je riječ o knjigama koje je objavio, ističu se naslovi poput Ne/korisni sluge, u izdanju Glasa Koncila 2011. godine.

„U svojoj najnovijoj knjizi, dr Milan Špehar na jedinstven način preispituje temu svešteničke duhovnosti, zasnivajući svoja razmišljanja na dokumentima crkvenog nastavnog osoblja, razmišljanjima savremenih teologa i sopstvenoj dugogodišnjoj svešteničkoj i pastirskoj službi. Traži i govori o prioritetima svešteničkog života i rada s obzirom na temeljni princip „caritas pastoralis – pastirska ljubav“ u koji se uliva i uliva cjelokupna sveštenička služba i život“, navodi se u opisu knjige.

Objavio je i bogoslovska djela U potrazi za duhovnim iskustvom i (Ne)korisnim bogom, kao i dvije zbirke pjesama (Koga tražim, 1980 i Moj otac, 1987). Takođe je napisao radove o tome kako duhovnost i hrišćanska meditacija mogu pomoći ljudima sa depresijom.

Preporučuje hrišćansku meditaciju za liječenje depresije

„Duhovnost se, kao što sam već pomenuo, gradi na ličnim susretima sa Bogom i ljudima. Isus ne koristi tehnologiju, ali je odličan psiholog koji sluša čovjeka i pomaže mu da dođe do svog problema i do onoga što zaista osjeća. Ali on ne ostaje na tome, već mu to pomaže da iznova i iznova počinje da shvata „novog čovjeka“ u sebi.

Veliki njemački pjesnik Gete je rekao da čovjeka nismo u potpunosti prihvatili ako ga prihvatimo samo takvog kakav jeste, ali smo ga u potpunosti prihvatili ako prihvatimo i ono što on može biti. Upravo to je Isus neprestano radio, što važi, kako za čovjeka lično, tako i za druge“, objašnjava Špehar u radu pod naslovom Duhovnost i meditacija – pomoć u depresiji, koji je objavljen u časopisu Depresija i duhovnost.

„Ova knjiga predstavlja svojevrsni vodič u svakodnevnom duhovnom životu sveštenika, za provjeru vjerodostojnog svjedočanstva onoga što mu je rečeno u vrijeme hirotonije: „Budi svjestan onoga što činiš i uskladi svoj život sa onim što činiš“, stoji u opisu njegove knjige Ne (korisne ) sluge.