Koje ekonomije bi se najlakše mogle oporaviti od posljedica pandemije?

Iako je upravljanje neposrednom zdravstvenom krizom od vitalnog značaja, stručnjaci su već započeli procjenu kako bi mogao da izgleda oporavak nakon što se virus stavi pod kontrolu i koje zemlje mogu, u ekonomskom smislu, najbolje da se nose pandemijom.

“BBC” se stoga u svojoj analizi poslužio “Indeksom globalne ekonomske otpornosti” iz 2019. godine, koji rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja, na osnovu faktora poput političke stabilnosti, korporativnog upravljanja, okruženja rizika i logistike i transparentnosti lanca snabdijevanja.

Upoređujući ove rang liste sa početnim odgovorom njihove zemlje na virus, BBC je izdvojio nekoliko zemalja koje imaju veliku vjerovatnoću za održavanje ekonomske stabilnosti i otpornosti kroz krizu.

Danska

Danska bilježi visoke ocjene za praćenje lanca snabdijevanja i nisku korupciju u vladi. Prema pisanju “BBC-ja” ova država se takođe brzo kretala kada su u pitanju mjere društvene distanciranja u svjetlu širenja virusa.

Škole i manje bitna privatna preduzeća zatvoreni su 11. mart, a granice za strance 14. marta, kada je zemlja imala samo nekoliko pozitivnih slučajeva. Ali potezi su se već pokazali efikasnim.

“Redovni grip opao je za 70% u odnosu na prošlu godinu, što mora da bude dobar pokazatelj efikasnosti koraka koje je preduzela vlada”, rekao je Rasmus Aarup Kristiansen, upravljački partner kompanije “Pissup Tours”, sa sjedištem u Kopenhagenu.

“U početku sam bio skeptičan, ali vidjevši kako su gotovo sve druge zemlje preduzele slične korake (poput zaključavanja i zatvaranja granica) ubrzo nakon Danske, izgleda da je vlada postupila ispravno”, dodaje on.

Danska kultura, koja ima tendenciju da vjeruje autoritetu i spremna je da zajednički izađe iz zajedničkog razloga, takođe je uticala na efikasnost mjera.

“Riječ samfundssind (koja otprilike znači ‘građanski smisao’ ili ‘građanska dužnost’), je nova danska riječ u Danskoj i na društvenim i na tradicionalnim medijima, a većina ljudi osjeća moralnu dužnost da se žrtvuje za javno zdravlje. Niko ne želi da bude pozvan da je odgovoran za ugrožavanje života starijih građana samo zato što se neće odreći svoje uobičajene raskoši”, rekao je Kristiansen.

To, međutim, ne znači da nije bilo izazova. Aarup Kristiansen je lično vidio pad prihoda od svojih poslovnih putovanja. Iako cijeni vladine pakete finansijske pomoći, najavljene 14. marta (koji uključuju pokrivanje nekih troškova plata radnika), pravila i rezultati tek treba da budu u potpunosti definisani i uspostavljeni, što će dovesti do veće nesigurnosti i otpuštanja.

Ipak, mjere, poput plaćanja 90% plata radnika po satu i 75% plate radnika pogođenih krizom, smatraju se modelom za ostatak svijeta, u suštini “zamrzavanjem” ekonomije “prolaska oluje”.

Model neće biti jeftin; očekuje se da će mjere koštati 13% ukupnog BDP-a.

Ovdje takođe postoji smisao da je ovo globalna kriza, a danska otpornost će se bez sumnje oslanjati na to kako se ostatak svijeta prilagođava i održava otvorenu trgovinu.

“Danska će možda uspjeti da stekne relativnu prednost tako što će izbjeći neke ozbiljnije posljedice”, rekao je Arup Kristiansen.

Singapur

Singapur ima poprilično jaku ekonomiju, nizak politički rizik, jaku infrastrukturu i nizak stepen korupcije, što ga je gurnulo na broj 21 u ukupnom rangu otpornosti. Zemlja se takođe brzo kretala kako bi obuzdala virus, piše “BBC”.

“Imamo ogromno povjerenje u našu vladu, koja je relativno transparentna u svakom koraku koji preduzimaju u borbi protiv ove krize”, izjavila je Konstans Tan, koja radi na platformi za analizu podataka “Konigle”.

“Kao opšte pravilo, ako vlada nešto provodi, mi se pridržavamo”, dodala je ona.

Zemlja je oduzela pasoše i radne dozvole za one koji krše zakon, prenosi “Channel Nevs Asia”.

“Ali u cjelini, radimo zajedno i ne trebamo brinuti o socijalnim nemirima, ljudima koji umiru na ulici ili ekonomskoj destabilizaciji”, rekla je Tan.

Kao mala zemlja, Singapur zavisi dijelom i od oporavka ostatka svijeta, ali stanovnici uglavnom vjeruju u budućnost ovdje.

“Kao narod, kao i svuda, mislim da ćemo preživjeti ovo i da će nas učiniti otpornijima. Jedno je sigurno, ovo je primoralo na usvajanje tehnologije koja će biti dobra za ljude u Singapuru”, rekao je jedan stanovnik ove zemlje Džastin Fong za “BBC”.

Mnoga preduzeća poput “Konigle” brzo su implementirala politiku “rada od kuće”, a vlada je pustila aplikaciju “Trace Together” da pomogne u praćenju virusa, koju su preuzeli mnogi stanovnici.

SAD

Da bi uhvatio širok geografski otisak Sjedinjenih Država, indeks dijeli zemlju na zapadne, centralne i istočne regione, ali u cjelini, SAD su dobro rangirane (9., 11. i 22. mjesto) po poslovnom okruženju sa malim rizikom i jaki lancem snabdijevanja.

Suzbijanje virusa pokazalo se izazovnim u velikim gradskim oblastima poput Njujorka, a nezaposlenost je već skočila na istorijski nivo, velikim dijelom zbog obaveznih “zatvaranja” više od polovine američkih država, što je posebno pogodilo radnike restorana i maloprodaje, ali i druga preduzeća.

Ali američka vlada je brzo prešla na podsticajne mjere za stabilizaciju ekonomije, a strategije društvenog distanciranja donesene u drugim mjestima u zemlji, za koje se čini da imaju efekta, trebalo bi da smanje ukupan uticaj virusa, omogućavajući brži ekonomski oporavak.

Finansijske institucije poput “Goldman Sachsa” i “Morgan Stanlyja” predviđaju recesiju i oporavak u obliku slova “V”, sa do sad neviđenim negativnim neposrednim uticajima (kao što se već vidi), ali relativno brzim oporavkom u kasnijim kvartalima godine; dok savjetnici poput Mekinsija zauzimaju umjereniji, ali još uvijek optimističan stav, o oporavku zasnovanom na uspješnoj primjeni mjera javnog zdravlja, poput zakonskih rješenja i političkih intervencija.

SAD su takođe kritične za svjetsku ekonomiju jer predstavljaju skoro četvrtinu globalnog BDP-a, a oporavak globalne ekonomije veoma zavisi od SAD-a.

“Generalno gledano, američka ekonomija je u boljoj poziciji da se oporavi od velikih šokova i potencijalnih dugoročnih promjena od većine država svijeta. Stanovništvo je u prosjeku mlađe od većeg dijela svijeta sa većom mobilnošću, a ograničenja na tržištu rada su uglavnom lakša, što olakšava veće premještanje radne snage”, rekao je Erik Sims, profesor ekonomije na Univerzitetu “Notre Dame”.

Kako bi dodatno poboljšala oporavak SAD-a, predsjednička administracija je predložila podjelu nacije na područja koja su manje teško pogođena i koja dopuštaju obavljanje normalne ekonomske aktivnosti.

“Mislim da bi te mjere mogle ići mnogo prema konačnom uspostavljanju uslova za snažan oporavak” rekao je Peter C. Erl, naučni saradnik Američkog instituta za ekonomska istraživanja, neprofitni akademski istraživački centar.

“Želimo da novac, roba, usluge, radna snaga i ideje teku što je moguće slobodnije, ne samo u zemlji, već i na međunarodnom nivou”, dodao je on.

Nedostatak univerzalne zdravstvene zaštite u SAD-u, jedjedan je od problema koje treba riješiti radi buduće otpornosti.

“Mislim da bi se na kraju svijet mogao ojačati nakon što se virus obuzme i vjerujem da i SAD mogu. Ali sve zavisi od lekcija koje naučimo”, rekao je Majkl Meril, ekonomista i istoričar rada iz Rutgers škole za menadžment i radne odnose.

“Moraćemo uložiti u nove oblike javnog zdravlja i stvoriti održive oblike socijalne zaštite i institucionalne otpornosti ako se želimo vratiti komercijalno gustim, međusobno povezanim, umreženim društvima koja su bila norma prije samo mjesec dana”, dodaje Meril.

Ruanda

Zbog nedavnih poboljšanja korporativnog upravljanja, Ruanda je napravila neke od najvećih skokova indeksa posljednjih godina, skočivši za 35 mjesta do svog trenutnog ranga (77. na svijetu i 4. u Africi).

Ono što je najvažnije, izgleda da je sposobna da se bori sa ovakvim krizama, s obzirom da je uspješno obuzdala ebolu iz svojih granica nakon izbijanja iz susjedne Demokratske Republike Kongo 2019.

Sa kombinacijom univerzalne zdravstvene zaštite i pružanja medicinske pomoći, provjera dronovima i termometrima na njenim granicama, Ruanda bi trebalo da bude dobro opremljena za održavanje stabilnosti tokom krize, posebno u poređenju sa drugim zemljama u regionu.

“Mnogo stranih studenata poput mene ostajalo je ovdje jer smo se osjećali sigurnim da će se vlada u Ruandi baviti situacijom bolje nego u našim matičnim zemljama”, rekao je Garnet Ačieng, kustos digitalnog sadržaja za “Baobab Consulting” i student sa afričkog univerziteta liderstva, koji je živi u Kigaliju, a porijeklom je iz Kenije.

“Među stranim afričkim studentima jedina uznemirenost dolazi kada znamo da naše porodice nisu u istoj situaciji u kojoj se mi nalazimo”, dodao je on.

Ruanda je prva zemlja u subsaharskoj Africi koja je uvela potpuno zatvaranje i već distribuira besplatnu hranu od vrata do vrata najugroženijim građanima. Iako se očekuje da turizam bude teško pogođen, budući da je Ruanda popularno odredište mnogih međunarodnih konferencija i izložbi, Ačieng se nada da će zemlja imati relativno malo žrtava od virusa, što će joj dati dobre šanse da se brzo oporavi.

Novi Zeland

Novi Zeland je zauzeo 12. mjesto na listi najotpornijih ekonomija svijeta, zbog posebno visokih ocjena u korporativnom upravljanju i lancu snabdijevanja.

Zemlja je takođe bila u mogućnosti da brzo zaustavi širenje virusa zatvarajući granice međunarodnim putnicima 19. marta i smanjujući poslovanje 25. marta.

“Kao ostrvska država lakše je kontrolisati naše granice. Dakle, efektivno zatvaranje granica ima smisla”, rekao je stanovnik Oklenda Šamubil Eakub, ekonomista iz konsultantske kompanije “Sense Partners”.

“U poređenju sa drugim zemljama, odgovor na Novom Zelandu bio je smjeliji i odlučniji”, dodao je on.

Mjere se isplaćuju, a neki epidemiolozi smatraju da Novi Zeland ima potencijal da bude jedna od rijetkih “normalnih” zemalja , navodi se u izvještaju “The Guardiana”. Dodaje se da bi se mogli eliminisati svi slučajevi zaraze ukoliko mjere ostanu snažne tokom narednih nedjelja.

Sa turizmom i izvozom, kao glavnim osloncima ekonomije, Novi Zeland će se u kratkom roku suočiti sa nekim poteškoćama u svojoj ekonomiji, ali to ne mora da bude i loše.

“Već smo počeli da pričamo o uticaju kampera i ruksaka na životnu sredinu, i ovo nam daje vrijeme da procijenimo šta je važno naspram talasa turističkih dolara koji dolaze”, rekao je Ron Bul direktor za razvoj nastavnog plana i programa na politehnici Otago.

Sve u svemu, zemlja je sposobna za stabilan oporavak, sa niskim nivoom državnog duga i mogućnošću da sprovede kvantitativno olakšavanje kako bi kamatne stope bile niske.

“Imamo manje ograničenja kako bismo umanjili uticaj pandemije i dodatno nadoknadili oporavak. Ono što je najvažnije, Novi Zeland je i dalje relativno velik rejting. Ovo će biti snažan temelj za oporavak od najvećeg zdravstvenog i ekonomskog šoka u generacijama”, rekao je Eakub.

Bul se slaže da zemlja iz ove krize može da izađe jača.

“Poput porodice koja živi u istoj kući, morate se upoznati. Došlo je naše vrijeme da sjednemo kao novozelandska porodica i odlučimo ko želimo da budemo i donesemo neke odluke da bismo bili jači i bolji”, rekao je Bul.