Video
Hoti je hronološki podsjetio kako je proces dijaloga tekao od kada je on preuzeo dužnost premijera prije tri mjeseca, naglasivši da su principi i platforma za dijalog Ustav Kosova. Istakao je da neće biti pregovora o teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku i unitarnom sistemu zemlje.
Prema njegovim riječima, Kosovo ne vodi tehnički dijalog sa Srbijom, nego dijalog za punu normalizaciju odnosa uz obostrano priznanje.
“Mirovni sporazum između Kosova i Srbije mora da se završi uzajamnim priznavanjem, neće biti kreativnog rješenja za uzajamno priznavanje. Drugo, sporazum mora da sadrži obavezu EU-a da zaključi priznanje Kosova od pet država koje ga nisu priznale. Treće, sporazum mora sadržati odredbe o ukidanju Rezolucije 1244 i članstvu Kosova u Ujedinjenim narodima“, kazao je Hoti.
Premijer Kosova je ocijenio da je Vašingtonski sporazum postignut 4. septembra u Bijeloj kući veliki korak ka punoj normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, te da nije štetan po Kosovo. Istakao je da ekonomski dio Vašingtonskog sporazuma predviđa velike investicije u infrastrukturu, kao i dovođenje gasa na Kosovo.
Hoti je ponovio i da se pitanje Zajednice srpskih opština neće otvarati u dijalogu, jer je to pitanje završeno Briselskim sporazumom iz 2013. godine i odlukom Ustavnog suda Kosova iz 2015.
“Za sve teme u Briselu važi princip da se ne slažemo ni oko čega ako se ne slažemo oko konačnog sporazuma“, rekao je Hoti.
‘Mini šengen kao mini Jugoslavija’
U debati koja je uslijedila, šef zastupničke grupe opozicionog Pokreta “Samoopredjeljenje” Rexhep Selimi je ocijenio da je da Kosovo ne dobija ništa Vašingtonskim sporazumom, dok je Hotijevo izlaganje nazvao hipokrizijom.
“O kakvom je sporazumu riječ?! Sve vrijeme se pozivate na sporazum. Sa kim ste potpisali sporazum premijeru? Videli smo dobro napisano pismo”, kazao je Selimi.
On je kritikovao kosovskog premijera što je prihvatio mini šengen, kada je sam bio protiv njega nazivajući ga mini Jugoslavijom. Selimi je ocijenio i da je greška što je jezero Gazivode na sjeveru Kosova dio sporazuma, jer to nije prirodno već vještačko jezero izgrađeno novcem kosovskih građana.
S druge strane, Arben Gashi, šef zastupničke grupe Demokratskog saveza Kosova iz kog dolazi premijer Hoti, kazao je da je Washingtonski sporazum historijski moment.
“Kosovo je ušlo u međunarodne odnose kao ravnopravna strana i sigurno je i da opasnost od takozvanih noževa na mapama nikada nije postojala. Ako je to postojalo, prednost je gospodina Hotija što ga je eliminisao”, rekao je Gashi.
Dodao je da se priznanjem Izraela Kosovo međunarodno učvrstilo.
Priznanje Izraela
Međutim, Enver Hoxhaj je govoreći u ime zastupničke grupe opozicione Demokratske partije Kosova doveo u pitanje priznanje Izraela, kazavši da još uvijek tog priznanja nema službeno na papiru.
Hoxhaj je pozitivnim ocijenio povratak SAD-a u dijalog, ali je premijera Hotija prozvao zbog ubacivanja u sporazum kosovskog bogatstva čime je otvorio Ahtisarijev paket.
“Paragraf Vašingtonskog sporazuma u kome se govori o crkvama je otvaranje ovog paketa. Danas kada govorimo o aranžmanima za nevećinske zajednice to je otvaranje ovog paketa. Također je otvaranje rasprave o imovini otvaranje Ahtisarijevog paketa“, rekao je Hoxhaj.
Preporučeno
Time Kadriaj, zastupnik Alijanse za budućnost Kosova, partije Rasmuha Haradinaja koja je dio vladajuće koalicije, naglasila je da bez vodeće uloge SAD-a ne može da se postigne konačni sporazum sa Srbijom, kao i da nema garancije i uspješne primjene konačnog sporazuma bez prisustva Amerike u dijalogu.
