Video
Rebeka je nastavnica i to već više od trideset godina. Predaje engleski i istoriju u jednoj srednjoj školi u blizini Hamburga. Sve češće je na časovima engleskog, jer nema dovoljno nastavnika za taj predmet, a on ima prednost pred nastavom istorije. A časova istorije onda nema – ponekad i mjesecima, piše DW.
“Stalno nam nedostaje nastavni kadar, a na birou rada više nema nastavnika za zamjenu. Uprava škole ne može da ih nađe, iako su kolege često nedjeljama ili mjesecima na bolovanju, jer su ‘sagorjeli’ na poslu, stigao ih je tzv. ‘burnout'”, kaže Rebeka. To inače nije njeno pravo ime, ona želi da ostane anonimna. ”
PISA istraživanje sa šokantnim rezultatima
Rezultat je da se nastava iz nekih predmeta privremeno ne održava. Neke škole već uvode četvorodnevnu radnu nedjelju. Posebno je veliki problem u osnovnim školama (koje u Njemačkoj traju četiri godine), upravo tamo gdje djeca uče da čitaju, pišu i računaju.
U najnovijem PISA-istraživanju, kojim OECD redovno ispituje znanje 15-godišnjaka, njemački učenici su se u matematici, prirodnim naukama i čitanju pokazali loše kao nikada do sada.
Predsjednica Konferencije pokrajinskih ministara obrazovanja i kulture Katarina Ginter Vinš kao razloge za to navodi prije svega ograničenja u nastavi tokom pandemije korone, ali i činjenicu da je porastao broj učenika iz porodica u kojima roditelji nisu u stanju da pomognu djeci u savladavanju školskog gradiva.
Ali, za sindikate obrazovanja postoji jedan daleko važniji razlog za taj loš rezultat PISA-istraživanja: nedostatak učitelja i nastavnika, zbog čega se nastava ne održava.
Kontradiktorni podaci
U Njemačkoj nedostaju desetine hiljada učitelja i nastavnika. Tačan broj se, međutim, ne zna s obzirom na to da je obrazovanje u nadležnosti 16 saveznih pokrajina. To otežava utvrđivanje tačnih podataka.
Konferencija ministara obrazovanja i kulture, telo u kojem pokrajinski ministri obrazovanja koordiniraju pitanja od nacionalnog značaja, trenutno procjenjuje da postoji oko 14.000 nepopunjenih mjesta s punim radnim vremenom. Od 2025. nadalje pretpostavlja se da će dodatno biti potrebna 21.000 nastavnika.
Ekonomisti, naučnici, ali i Sindikat obrazovanja i nauke (GEW) smatraju da je to previše optimistično. “Jaz između potražnje i ponude nastavnika porašće do 2035. na dobrih 56.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom”, kaže za DW predstavnica sindikata Anja Bensinger Štolce.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2023. godine u školu je upisano 830.600 učenika prvih razreda, što je više nego u zadnjih 20 godina. Očekuje se da će se u sljedećih deset godina broj školaraca povećati s jedanaest na dvanaest miliona.
Taj porast je djelimično je posljedica većeg nataliteta, ali prije svega povećanog useljavanja u Njemačku. Krajem 2022. u čitavoj zemlji bilo je četiri odsto više djece od pet do sedam godina nego godinu dana ranije.
Broj njemačke djece u toj starosnoj grupi jedva da se povećao u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, broj djece sa stranim državljanstvom povećao se za više od 20 odsto.
Više učenika s više potreba – a manje učitelja
Situacija je sve gora, jer će đaci osnovnih škola od 2026. godine imati zakonsko pravo na cjelodnevni boravak u školi. GEW računa da bi ukupan broj nepopunjenih nastavničkih mjesta u njemačkim školama mogao do 2035. da poraste na pola miliona.
Njemačke pokrajine nadležne su za obrazovanje nastavnika i finansiranje fakulteta, ali kvalifikacije su priznate u čitavoj zemlji. To je političarima otvorilo mogućnost za štednju, objašnjava Bensinger Štolce i objašnjava: “Gotovo sve savezne pokrajine godinama obrazuju manje učitelja nego što im je potrebno. Svaka se oslanja na druge”.
S obzirom na nedostatak kadra, škole sve češće zapošljavaju osobe koje nemaju završen neki fakultet s nastavničkim smjerom, već dolaze iz drugih zanimanja. Istovremeno, broj studenata nastavničkih studija pada iz demografskih razloga – a i zato što je to zanimanje sve manje privlačno.
Problematična reforma
Situacija bi mogla dodatno da bude pogoršana zbog predloga Konferencije ministara obrazovanja i kulture. Oni, naime, rješenje vide u tome da učitelji u budućnosti rade više i duže – žele da im povećaju broja nastavnih sati, da kasnije odlaze u penziju i da im se ukine mogućnost skraćenog radnog vremena.
Trenutno je oko 40 odsto nastavnika radi sa skraćenim radnim vremenom. Nastavnica Rebeka takođe radi 23,5 sati nedjeljno, umesto uobičajenih 25.
“Nastava, priprema i rad nakon nastave, ispravljanje testova i ispiti… To za mene znači više od 40 sati nedjeljno”, kaže. A tu su i administrativni poslovi. “Kad pripremam školski izlet, ponekad čekam u putničkoj agenciji po sat vremena da kupim karte”.
Zahtjevi migracije
Sve u svemu, radni uslovi posljednjih godina značajno su se pogoršali. Razredi su postali veći, a nastava složenija.
“Imamo više učenika migrantskog porijekla kojima je potrena veća podrška, jer ne mogu da dobiju potrebnu pomoć kod kuće”, kaže Rebeka.
I sporovi s mladima zahtijevaju puno energije.
“Nisam pretjerano impresionirana kada mi učenici muslimanskog porijekla kažu da mi ne dozvoljavaju da im išta kažem”, priča Rebeka. “Ali, takve stvari dolaze i od roditelja. A mlade kolege koje su tek počele da rade često su preopterećene”, dodaje.
Sve je veći broj nastavnika koji sumnjaju da su dobro izabrali svoje zanimanje, navode u sindikatu. Ranije, kažu, nije bilo potrebe za savjetovanjem o “izlaznim strategijama”.
Učinite profesiju privlačnijom
Sindikat je predstavio plan u 15 tačaka kako učiteljski poziv ponovno učiniti atraktivnijim. On djeluje kao kontrapredlog ideji Konferencije ministara obrazovanja i kulture. U njemu se sindikat zalaže za smanjenje broja časova, za manje razrede, više časova za nadoknadu, bolju zdravstvenu zaštitu i sisteme olakšica za nastavnike.
To se odnosi na timove u kojima učitelji rade zajedno sa socijalnim pedagogom, pedagogom i psihologom, ali i sa prevodiocima i nastavnicima maternjeg jezika.
“Već dugo tražimo da se poboljša i ubrza priznavanje diploma nastavnika stečenih u inostranstvu”, kaže Anja Bensinger Štolce. Ona pritom posebno ima u vidu ukrajinske izbeglice koje su do sada imale male šanse u njemačkim školama.
“Ako učitelji imaju samo jedan predmet – što je norma u inostranstvu, za razliku od Njemačke gdje su dva – to ne bi trebalo da bude kriterijum za njihovo angažovanje”, kaže Bensinger Štolce.
Preporučeno
Sindikat ima malo nade da situacija u školama može da se promeni u kratkom roku. Odgovorni u politici su, prema mišljenju sindikata, jednostavno suviše dugo olako shvatali situaciju.
