Video
Lukašenko je to komentarisao 10. decembra prilikom posjete bjeloruskom gradu Borisau, četiri dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će raketni sistemi Orešnik biti raspoređeni u Bjelorusiji uporedo s njihovim uvođenjem u ruske strateške raketne snage.
Putin je rekao da bi raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji moglo da se dogodi već u drugoj polovini 2025. godine.
“Mnogi su rekli: “To je šala, niko ništa nije rasporedio.” Ipak, jesmo. Rekavši da je to šala znači da im je to promaklo”, prenijela je državna novinska agencija BelTA Lukašenkovu izjavu o ruskim taktičkim nuklearnim bojevim glavama unutar Bjelorusije.
Događaji otvaraju novu fazu u vojnoj strategiji i razvoju odnosa između Rusije i Bjelorusije. Oni takođe naglašavaju dalje produbljivanje vojne integracije između dvije zemlje i sve veći vojni otisak Rusije u istočnoj Evropi.
Rakete Orešnik je prvi put lansirala Rusija prošlog mjeseca tokom napada na ukrajinski grad Dnjepar.
Putin je rekao da je to dio odgovora Moskve na ukrajinske napade na rusko tlo taktičkim raketnim sistemima američke vojske, poznatim kao ATACMS, i projektilima Storm Shadow koje su isporučili Britanci.
Specifični tehnički detalji Orešnika ostaju povjerljivi, ali je navodno dizajniran da poveća preživljavanje i efikasnost ruskog nuklearnog arsenala, posebno u kontekstu evoluirajućih globalnih bezbjednosnih izazova.
Lukašenko, Putinov najbliži saveznik otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, dozvolio je svom susjedu da koristi bjelorusku teritoriju kao scenu za agresiju.
Rastuća vojna integracija Bjelorusije sa Rusijom počela je da dobija na zamahu početkom 2010-ih.
Taj savez je institucionaliziran između dvije zemlje 1990-ih kroz sporazum o Savezu Rusije i Bjelorusije i koji se samo produbio otkako je Rusija anektirala Krim 2014. i izbijanja invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine.
S obzirom da je bjelorusko tlo baza za ruske rakete, strateška vrijednost Bjelorusije postala je još izraženija.
Zemlja se graniči sa državama članicama NATO-a, uključujući Estoniju, Letoniju, Litvaniju i Poljsku, što je čini ključnim mjestom za raspoređivanje ruske vojske, posebno s obzirom na pojačane tenzije sa Zapadom zbog sveobuhvatne agresije Rusije na Ukrajinu.
Lukašenko je takođe sugerisao, bez pružanja dokaza, da će Bjelorusija zadržati kontrolu nad izborom ciljeva koje će Orešnici gađati.
Preporučeno
“Ciljeve ćemo odrediti mi u Bjelorusiji, a ne Rusi”, rekao je on, ali je podvukao da će dvije strane sarađivati u slučaju vojne potrebe.
