Video
Francuska je dosad pozvala na saradnju osam zemalja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Poljsku, Holandiju, Belgiju, Grčku, Dansku i Švedsku. U početku će nova saradnja uključivati razmjenu znanja i učestvovanje u vježbama francuskih nuklearnih snaga. No, dugoročno bi mogla uključivati i stacioniranje francuskog nuklearnog oružja u drugim zemljama.
Promjena nuklearne doktrine
“Prolazimo kroz razdoblje geopolitičkog previranja. Sve je više sukoba među državama koje posjeduju nuklearno oružje. Kako bi se suočila s ovim povećanim rizikom nuklearnog rata, Francuska mora promijeniti svoju nuklearnu doktrinu”, objasnio je Makron u svom govoru u pomorskoj bazi u Bretanji, ispred jedne od francuskih nuklearnih podmornica.
Vjeruje se da Francuska ima oko 300 nuklearnih bojevih glava. Jedina je nuklearna sila u Evropskoj uniji. Za razliku od britanskog programa nuklearnog naoružanja, francuski program potpuno je nezavisan od SAD-a. Bojeve glave stacionirane su i u drugim evropskim državama, poput Italije, Holandije i Belgije, ali su potpuno pod kontrolom SAD-a.
Danska i Švedska odmah su požurile naglasiti da saradnja ne znači i razmještanje nuklearnog oružja na njihovoj teritoriji, ali predstavnici nijesu željeli isključiti ni takvu mogućnost. Na pitanje ostaje li Danska pri odluci da ne želi bojeve glave na svom tlu, danski ministar obrane Troels Lund Poulsen je rekao:
“Ništa se nije promijenilo, ali ne znači da neće. Današnjom odlukom ništa se nije promijenilo u našoj politici, ali ne možemo biti sigurni što će se dogoditi u budućnosti. Otvoreni smo za raspravu o tom pitanju.”
“Razgovori će se voditi o tome kako bi francusko nacionalno nuklearno oružje moglo doprinijeti jasnijem zajedničkom evropskom odvraćanju, kako nijedna strana sila ne bi ni pomislila na napad na nas”, rekao je švedski premijer Ulf Kristersson, ne spomenuvši pritom uobičajenu rusku prijetnju.
Kristersson i danska premijerka Mette Frederiksen objavili su i zajedničku izjavu u kojoj, između ostalog, piše: “Osnova za našu i savezničku sposobnost konvencionalnog i nuklearnog odvraćanja je članstvo u NATO-u, u konačnom član 5, jedan za sve i svi za jednoga. Ova evropska inicijativa nadopuniće NATO-ov potencijal nuklearnog odvraćanja.”
Zanimljivo je da Norveška zasad nije uključena u ovu inicijativu.
Ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide kaže da je Norveška dobila poziv, ali je odlučila “temeljno razmisliti”. Eide je naglasio da Norveška nije protiv takvog dijaloga, ali smatra da nuklearno odvraćanje prvenstveno pripada NATO-u te da je francuski nuklearni program “pomalo na marginama” NATO-a.
Nosač aviona Šarl de Gol u Malmeu
Činjenica je da nakon grenlandske krize i nametanja carina odnos Evrope sa SAD-om više nije bez problema i tenzija. Ideja evropske suradnje u području nuklearnog odvraćanja je jednostavna. Danas američki nuklearni kišobran štiti Evropu, ali u budućnosti Evropa mora biti sposobna sama se nositi s nuklearnim prijetnjama.
Kako je to rekao Makron: “Došlo je vrijeme da Evropa uzme svoju sudbinu u vlastite ruke.”
No, još nije sasvim jasno što to konkretno znači. Francuski mediji nagađaju da bi avioni Rafale s nuklearnim bojevim glavama mogli biti stacionirani u drugim zemljama, ali i dalje pod isključivim francuskim zapovjedništvom.
Sada je jasnije i zašto je jedini francuski nosač aviona Šarl de Gol danima bio usidren u Malmeu. Nekoliko Rafalea, kakvima odnedavno raspolaže i Hrvatska, uvijek je spremno za polijetanje na tom nosaču aviona, pa su se švedski komentatori pitali ima li već danas nuklearnog oružja u luci Malme.
I u Njemačkoj postoji veliki interes za ovu inicijativu. Tajni razgovori navodno traju već nekoliko mjeseci, a u ponedjeljak su francuska i njemačka vlada objavile da su formirale “grupu na visokom nivou” za koordinaciju saradnje oko nuklearnog oružja. Zajedničke vježbe održaće se tokom ove godine.
Evropa traži vlastiti odgovor na nuklearne prijetnje
Jasno je da članice Evropske unije sada u svom dvorištu pokušavaju uspostaviti alternativu američkom nuklearnom odvraćanju, ali pritom spremno i ne odveć uvjerljivo ističu da se ništa bitno nije promijenilo u savezništvu sa SAD-om.
Nema sumnje da se radi o velikoj promjeni u bezbjednosnoj i odbrambenoj politici, ovaj put više podstaknutoj američkim ponašanjem u drugom Trampovom mandatu, a ne toliko ruskom prijetnjom.
Preporučeno
Ili kako je rekla Inger Stojberg, liderka konzervativno-populističkih Danskih demokrata: “Živimo u problematičnom svijetu, a NATO je postao porozan pod Trampovim vođstvom. Odluka o strateškoj nuklearnoj saradnji s Francuskom je teška, ali ispravna.”
