Na samitu EU u petak vođe EU su se dogovorile samo da „ispitaju formate i uslove“ za dijalog s Rusijom. Nije bilo pomjena o bilo kakvim sastancima na visokom nivou ili planovima za samit sa Putinom, za šta su se zalagale Njemačka i Francuska.
Rezultat samita pokazao je duboke podele unutar bloka 27 zemalja članica Unije.
EU je zabrinuta da Putin postaje sve autoritarniji i da želi da se distancira od Zapada. I EU i NATO nastoje da vrate Rusiju za pregovarački sto. Sastanak predsjednika SAD Džozefa Bajdena sa Putinomovog meseca rijedak je izuzetak.
– Vlada zabrinutost da možda ne bismo mogli da pokažemo jedinstven front, a takav samit naravno zahtijeva vrlo intenzivne pripreme – rekla je Merkel odgovarajući na pitanja poslanika Njemačke i Francuske.
Ona je rekla da bi to dozvolilo Evropljanima da pokrenu sva pitanja koja ih muče, kao i pitanja u vezi s kojima žele saradnju s Rusijom.
Ukazujući na brige, kao što su „hibridni napadi“ u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i baltičkim zemljama, Merkel je dodala da je „bolje da ne razgovaramo o ovome samo između sebe, nego da predočimo ruskom predsjedniku te stvari i da kažemo da korisna saradnja ne može da se dogodi na takvim osnovama“.
– To u vezi sa sajber napadima je vrlo jasno iznio predsjednik Bajden i zašto ne bi i Evropa mogla da to uradi – pitala se Merkel.
Ali, baltičke zemlje su duboko uzdržane prema uspostavljanju kontakata s Moskvom, jer se još u potpunosti ne poštuju mirovni sporazumi iz Minska koji treba da donesu mir u Ukrajini.
S druge strane, Rusija je najveći snabdjevač EU prirodnim gasom i ima ključnu ulogu u nizu međunarodnih sukoba i pitanja vezanih za evropske strateške interese, uključujući nuklearni sporazum s Iranom i ratove u Siriji i Libiji.
Preporučeno
– Odnosi Rusije i Evropske unije zaista nisu dobri, ali čak i tokom Hladnog rata smo razgovarali jedni s drugima. Tako da mislim da nerazgovaranje ne doprinosi rješavanju problema – rekla je Merkel.















