Video
Međunarodni ekonomski sajtovi vijesti su prenijeli da je Georgieva podsjetila da je prije tri nedjelje MMF smanjio svoju prognozu globalnog rasta na 4,4 odsto, djelimično zbog revidiranja procjene izgleda rasta u Sjedinjenim Državama i Kini.
Ona je naglasila da od tada ekonomski pokazatelji pokazuju slabiju dinamiku rasta u 2022. godini zbog pojave nove varijante koronavirusa – omikrona i poremećaja u lancu snabdijevanja koji su dugotrajniji nego što se očekivalo. Istovremeno, inflacija je i dalje visoka u mnogim zemljama, finansijska tržišta su nestabilnija, a geopolitičke tenzije su naglo porasle.
“Snažna međunarodna saradnja i izuzetna fleksibilnost politike biće od vitalnog značaja za savladavanje složene “staze s preprekama” 2022. godine”, rekla je ona, fokusirajući se na tri prioriteta politike.
Prvo, moraju se pojačati napori u borbi protiv onoga što bi se moglo opisati kao “ekonomski dugoročni COVID”. MMF predviđa da će ekonomski gubici od pandemije biti skoro 13,8 biliona (hiljada milijardi) američkih dolara do kraja 2024. godine, a verzija koronavirusa omikron podsjeća da je kontinuirani i inkluzivni oporavak nemoguć dok se pandemija nastavlja, upozorila je Georgieva.
U takvim okolnostima, rekla je ona, najbolji način djelovanja je da se, uz obezbjeđivanje vakcina, pređe i na obezbjeđivanje da svaka zemlja ima jednak pristup sveobuhvatnom “kompletu alata za KOVID-19” koji sadrži testove i sredstva za liječenje.
Drugo, mnoge zemlje će morati da primijene strožu monetarnu politiku. U kontekstu visokog stepena neizvjesnosti i značajnih razlika između zemalja, makroekonomske politike moraju biti pažljivo kalibrisane u skladu sa okolnostima svake zemlje. Treba smanjiti i rizik od uticaja potencijalnih spoljašnjih posljedica na tržišta u razvoju i zemlje u razvoju.
“Moramo se boriti protiv inflacije, a da ne narušimo oporavak”, rekla je šefica MMF-a.
Treće, države moraju dati veći prioritet fiskalnoj održivosti. Hitne fiskalne mjere sprovedene tokom krize pomogle su da se spriječi nova velika recesija. Ali one su takođe podigle nivoe duga na rekordno visoke.
“Tokom 2020. smo vidjeli najveće povećanje duga za godinu dana od Drugog svjetskog rata, pri čemu je globalni dug – i javni i privatni, porastao na 226 biliona dolara”, rekla je Georgieva.
Ona je ukazala da dok se mnoge zemlje suočavaju sa sve većim dugom, mora se dati prioritet pomaganju onim zemljama kojima je potrebno restrukturiranje duga.
Preporučeno
“Udio zemalja sa niskim dohotkom koje su pod visokim rizikom ili već imaju problem zbog dugova, udvostručio se od 2015. godine – sa 30 odsto u ukupnom broju zemalja, na 60 odsto danas, a mnoge se suočavaju sa hitnom potrebom da restrukturiraju dug”, rekla je šefica MMF-a.
