Najpoželjniji pasoši na svijetu: Kako je rangirana Crna Gora

Njemačka i Južna Koreja drže zajedničko drugo mjesto, s vlasnicima pasoša koji mogu pristupiti 190 destinacija bez vize, dok Finska, Italija, Luksemburg i Španija dijele treće mjesto, s rezultatom 189.

Pasoši SAD-a i Velike Britanije povratili su dio svoje prethodne snage nakon što su pali na osmo mjesto 2020. godine – najniže mjesto koje je držala obje zemlje u 17-godišnjoj istoriji indeksa. Obje zemlje su sada na šestom mjestu, s ocjenom bez vize/viza po dolasku od 186, u odnosu na 185 na rang-listi u četvrtom kvartalu 2021., što im je donijelo sedmo mjesto.

Rangiranje je napravljeno od Henley Passport Indexa, koji se zasniva na ekskluzivnim podacima Međunarodnog udruženja za vazdušni transport (IATA). Analizira u koliko zemalja vlasnik pasoša može ući bez prethodne vize.

Henley Passport Index kaže da njegovi najnoviji rezultati i istraživanja pokazuju rekordne nivoe slobode putovanja za najbolje rangirane nacije Japan i Singapur, ali i najveći zabilježeni jaz u globalnoj mobilnosti od početka indeksa.

Kako se boduje pasoš?

Sistem bodovanja indeksa razvijen je kako bi korisnicima pružio nijansiran, praktičan i pouzdan pregled moći njihovog pasoša.

Svaki pasoš se boduje na ukupnom broju destinacija kojima vlasnik može pristupiti bez vize. Za svaku destinaciju putovanja, ako nije potrebna viza, onda se dodjeljuje skor 1 za taj pasoš. Ovo važi i ako vlasnici pasoša mogu dobiti vizu po dolasku, posjetiteljsku dozvolu ili elektroničko tijelo za putovanja (ETA) pri ulasku.

Tamo gdje je potrebna viza ili kada vlasnik pasoša mora podnijeti zahtjev za elektronsku verziju koju je odobrila vlada viza (e-Visa) prije polaska, dodjeljuje se 0 bodova. Isto vrijedi i ako im je potrebno prije polaska odobrenje za vizu po dolasku.

Gdje su države Zapadnog Balkana?

Sve države Zapadnog Balkana su obuhvaćene ovim istraživanjem, a prema ovogodišnjim rezultatima – Srbija ima najjači pasoš u regionu, stavljen na 36. mjesto tabele sa 135 visa-free destinacija svijeta. Pasoš Srbije poziciju dijeli sa Peruom i okeanskom državom Vanuatu.

Sjeverna Makedonija je ‘usamljena’ na 42. poziciji i 125 bezviznih destinacija, a na 43. mjestu je Crna Gora. Njen index je 123, a na istom mjestu se nalaze i Kiribati.

Među 50 se našla i Bosna i Hercegovina, koja je na 47. poziciji i ima 117 visa-free destinacija, kao i Mikronezija. Albanija je na 49. mjestu sa 114, dok najlošiji pasoš u regionu ima Kosovo.

Smješteno je na 103. mjesto, sa 40 destinacija za koje ne treba viza, a tu poziciju dijeli sa Bangladešom i Libijom.

Najgori pasoši za posjedovanje su oni Sjeverne Koreje (39 odredišta), Nepala i palestinske teritorije (37), Somalije (34), Jemena (33), Pakistana (31), Sirije (29), Iraka (28) i Afganistana (26).

“Aparthejd putovanja”

U izvještaju se ističe da bez uzimanja u obzir evoluirajućih i privremenih ograničenja vezanih za COVID, vlasnici pasoša dvije azijske zemlje mogu ući u 166 više destinacija bez viza nego u Afganistan, koji se nalazi na dnu indeksa. Njegovi građani mogu bez vize ući u samo 26 zemalja.

U izjavi koja prati rezultate iz 2022. navodi se: Ova produbljena podjela u međunarodnoj mobilnosti između bogatijih i siromašnijih zemalja stavljena je u oštar fokus krajem prošle godine dolaskom vrlo zarazne varijante omicron, koja je naišla na niz kaznenih ograničenja protiv uglavnom afričkih nacija koje je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres opisao kao slične “aparthejdu putovanja”.

Prema istorijskim podacima iz Henley Passport Indexa, pojedinac je u prosjeku mogao posjetiti 57 zemalja u 2006. godini bez potrebe za pribavljanjem vize unaprijed. Danas je taj broj porastao na 107, ali ovo ukupno povećanje prikriva rastući disparitet između zemalja na globalnom sjeveru i onih na globalnom jugu, s državljanima zemalja poput Švedske i SAD-a koji mogu posjetiti više od 180 destinacija s vizom besplatno, dok vlasnici pasoša iz Angole, Kameruna i Laosa mogu ući samo oko 50.

Erol Yayboke, direktor Projekta o krhkosti i mobilnosti u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, kaže da istraživanje jasno pokazuje da ljudi u siromašnijim zemljama doživljavaju krhkost – mjesta odakle je bijeg često jedina opcija za preživljavanje, posebno u prisustvu aktivnog sukoba – imaju najmanje puteva za redovno i uredno kretanje.

U međuvremenu, dr Christian H. Kaelin, predsjednik Henley & Partners i izumitelj koncepta indeksa pasoša, vjeruje da je otvaranje migracijskih kanala ključno za oporavak nakon pandemije.

“Pasoši i vize su među najvažnijim instrumentima koji utiču na društvenu nejednakost širom sveta jer određuju prilike za globalnu mobilnost. Granice u kojima smo rođeni i dokumenti koje imamo pravo nisu ništa manje proizvoljni od boje naše kože.”

“Bogatije države moraju potaknuti pozitivnu unutrašnju migraciju kako bi pomogle u preraspodjeli i ponovnoj ravnoteži ljudskih i materijalnih resursa širom svijeta, uključujući poboljšanje veličine i kvalitete vlastite radne snage”, zaključio je Kaelin.

Kupovina državljanstva

Neke države svijeta, na osnovu svojih programa, pojedincima mogu dati svoje državljanstvo u zamjenu za značajnu finansijsku investiciju. Osobe se tako preko ulaganja kvalificiraju za dobijanje državljanstva, nakon čega prolaze kroz detaljne provjere, prije nego dobiju puno državljanstvo određene zemlje.

Za zemlje domaćine, odnosno za zemlje koje nude ove mnogućnosti, direktna strana ulaganja osigurano kroz programe migracije investicija stvara i suverenu i društvenu vrijednost. Bez dugova likvidnost se ubrizgava u privredu, što rezultira dodatne tokove kapitala kako u javni sektor (podsticanje fiskalne autonomije, diverzifikacija ekonomija i stvaranje mogućnosti za zapošljavanje) i privatni sektor, u obliku investicija u postojećim preduzećima, infrastrukturi, start-up-ovima i nekretninama.

Za pojedince, ključne prednosti ovog sistema su proširene mobilnosti putovanja, pristup poslovnim i obrazovnim mogućnostima na globalnom nivou, lakoća divezifikacije imovine i poboljšana sigurnost u svijetu koji se brzo mijenja.

Više od 100 zemalja ima prebivalište i državljanstvo putem investicionog zakonodavstva, a više od 60 posto zemalja članica EU ima aktivne programe bazirane na ovom principu.