Video
Usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom zahtjev je Brisela kroz završna mjerila iz Poglavlja 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).
Prema Vladinoj uredbi, državljani pomenutih zemalja do kraja oktobra mogu biti u turističkim grupama do trideset dana ili sa poslovnim pasošem te zemlje i garantovanim povratkom.
Zbog incidenata pa protesta građana dijela Podgorice, krajem 2025. godine državljanima Turske prvo je ukinut bezvizni režim, a onda je boravak bez vize skraćen sa 90 na 30 dana.
Prema Reformskoj agendi, Crna Gora viznu politiku sa Evropskom unijom u potpunosti će uskladiti do kraja naredne godine, dok je za dio zemalja i prve korake rok kraj trećeg kvartala 2026. godine.
Da li vize ugrožavaju ekonomiju?
Ali, gdje je balans između evropskih zahtjeva, bezbjednosti i ekonomskih interesa Crne Gore? Jer, strani državljani postali su značajan dio ekonomskog života ove male države.
Bojan Bugarin, stručnjak za statusna pitanja stranaca i migranata, za DW kaže da je usklađivanje vizne politike sa EU strateški cilj koji nema alternativu, ali to „ne znači da svaku evropsku politiku moramo primjenjivati bez razmišljanja o našim specifičnostima“.
Dodaje da zvanična Podgorica posebno obazriva mora biti prema Rusiji i Turskoj, jer su ruski turisti prošle godine ostvarili 16,4 odsto ukupnih noćenja stranih gostiju, a Turci 4,3 odsto.
„Ako nekome uvedemo vizu, a istovremeno mu ne olakšamo procedure za boravak, osnivanje kompanije ili poslovanje, onda rizikujemo da izabere drugu zemlju“, kaže Bugarin.
Kako dodaje, strancima nisu problem pravila već – kada se često mijenjaju. Onda oni koji su već investirali, kupili nekretninu, osnovali kompaniju i počeli da grade život imaju osjećaj da se uslovi naknadno pooštravaju.
„Nije dobro da zbog pojedinih zloupotreba otežamo život svakom stranom investitoru ili preduzetniku. Crna Gora treba da bude zemlja koja privlači kvalitetne strance, a ne zemlja koja ih administrativnim barijerama podstiče da odu“, ističe Bugarin.
Hrvatska kao dobar primjer
Hrvatska je u EU ušla 2013. godine, a viznu politiku je sa evropskom morala da usaglasi najkasnije tri mjeseca prije članstva. Tada je uvela vizni režim za državljane Rusije, Turske i ostale.
Paralelno s tim maksimalno je olakšala izdavanje viza, pa je, na primjer, za ruske državljane uvedena mogućnost podnošenja zahtjeva preko akreditovanih turističkih agencija i viznih centara. Proces je trajao svega par dana, a omogućeno je i izdavanje višekratnih viza.
Ovo je model o kojem bi i Crna Gora trebalo da razmišlja, kaže Bugarin i upozorava da je Crna Gora mnogo manja ekonomija od Hrvatske i zavisnija od turizma, zbog čega bi u pregovorima sa evropskim partnerima morala da zaštiti svoje interese.
Crnogorski pasoš atraktivniji nakon ulaska u EU
Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno poraste, posebno kod ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Turske koji imaju korijene u Crnoj Gori.
„Pasoš će biti atraktivniji, ali će vrijednost tog pasoša zavisiti i od toga kako budemo uređivali proces sticanja državljanstva i kako budemo upravljali tim resursom“, upozorava Bugarin.
„Crna Gora bi trebalo da napravi ozbiljnu i efikasnu politiku prema dijaspori i ljudima crnogorskog porijekla“, smatra on.
Crnogorski pasoš zauzima 35. mjesto globalne rang-liste mobilnosti koja mjeri broj destinacija dostupnih bez vize ili uz olakšane procedure ulaska.
Preporučeno
U regionu su bolje rangirani pasoši Hrvatske, koja zauzima peto mjesto, dok su pasoši Srbije i Sjeverne Makedonije tik ispred crnogorskog – srpski je na 33, a makedonski na 34. mjestu. Albanski pasoš i pasoš BiH su na 40. mjestu, a putna isprava Kosova na 53. poziciji.
