Video
Naime, Francuska je i s Angelom Merkel, odlazećom kancelarkom, pokušala naći način da se spoljna politika EU pojednostavi, odnosno da je ubuduće za spoljnopolitičke odluke u Savjetu EU potrebna prosta većina, a ne konsenzus, kao što je sada slučaj, ali Merkelova nije prihvatala tu ideju.
Nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, mnogo je bliže francuskoj poziciji.
Kako piše evropsko izdanje “Politika”, već ovih dana bi se mogao pojaviti prijedlog koji bi pojednostavio neke spoljnopolitičke odluke, poput donošenja sankcija. Prema važećim pravilima, za odluku o sankcijama potreban je konsenzus, dok će, ako prođe novi prijedlog, za to biti dovoljna prosta većina.
U narednim mjesecima mogu se očekivati i prijedlozi o uvođenju odlučivanja prostom većinom i u ostalim oblastima spoljne politike, što je Francuska, uz još nekoliko uticajnih zemalja EU, i do sada zagovarala, ali sada i uz pomoć Njemačke, najuticajnije zemlje EU, to postaje značajno izvjesnije.
Prema pisanju “Politika”, prvenstvena namjera ovog novog prijedloga je da ojača uticaj EU u globalnim odnosima kako bi se lakše pozicionirala u odnosu na ostale globalne sile, poput Kine, SAD i Rusije.
S obzirom da nijedna zemlja EU sama ne bi mogla da blokira nijednu spoljnopolitičku odluku, to bi značilo jači uticaj Brisela i brže donošenje odluka. Iako se ne odnosi direktno na zapadni Balkan, očigledno je da bi jedno od područja gdje bi se novi mehanizmi mogli primijeniti u praksi upravo naš region.
“Jedina globalna moć EU je njena ekonomska snaga, ali Komisija ne može ovo sredstvo koristiti u spoljnoj politici zbog pravila o vetu kada su u pitanju sankcije i spoljna politika. Čak i u situacijama kada se sve zemlje EU usaglase o uvođenju sankcija protiv, recimo, Rusije, pojedine vlade EU često koriste moć veta da osiguraju ustupke u nekim drugim oblastima ili da razvodne samu odluku”, ističe “Politiko”.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da je nova njemačka koalicija u svom sporazumu postavila prelazak na glasanje o spoljnopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima u Savjetu EU kroz kvalifikovanu većinu.
“U samom sporazumu stoji da će se to pokušati napraviti kroz davanje određenih sigurnosti manjim zemljama da će njihovi interesi biti zaštićeni. Sama Njemačka ovo zagovara već nekoliko godina, ali da bi do toga došlo, moraju se sve zemlje članice saglasiti”, naglašava on. Uprkos početnim najavama, kako on ocjenjuje, biće teško postići ovu vrstu promjene u praksi.
“Mnogi u Berlinu vjeruju kako bi ponuda jedne šire lepeze reformi EU, a koje se nalaze u samom koalicionom ugovoru i za koje u Berlinu u prethodnoj vladi nije bilo interesa, mogla potaknuti EU da u okviru neke šire reforme pristane na promjene načina glasanja o vanjskoj i sigurnosnoj politici. Teško je predvidjeti da li će to i postići, naročito jer zagovaraju i stvaranje istinskog ministarstva vanjskih poslova EU”, ocjenjuje on.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka, koja je dobra poznavateljka njemačke spoljne politike, ocjenjuje da će nova njemačka vlada, čak i ako ne dođe do promjene načina odlučivanja, sigurno promijeniti svoju spoljnu politiku, što će direktno značiti i promjenu spoljne politike EU.
“Nova njemačka vlada će definitivno napustiti kurs i odnos prema proširenju na način da se žrtvuje demokratija zarad stabilokratije, koja je dosta štete nanijela kako EU tako i samim demokratijama u ovim zemljama”, naglasila je ona.
Topićeva očekuje da će nova njemačka vlada unutar EU insistirati na povratku istinskim evropskim vrijednostima koje su, kako ističe, stavljene po strani zadnjih nekoliko godina. Ovaj kurs, kako ističe, očekuje i kada je u pitanju politika sankcija EU kao instrument spoljne politike.
Preporučeno
“Vidjeli smo da za svaku odluku, a u zadnje vrijeme je na stolu rasprava o sankcijama, treba jednoglasna podrška svih članica. Glasovi iz Njemačke pokazuju da ova država nije za postojeći, važeći princip i da će tražiti način da ga izmijeni”, kaže ona.
