Na izborima je glasalo oko 84% građana s pravom glasa, što je najveća izlaznost od prvih izbora ponovo ujedinjenja Njemačke održanih 2. decembra 1990. kada je glasalo 77,8% građana s pravom glasa. To potvrđuje da su ovi izbori u Njemačkoj doživljeni kao izuzetno važni.

Demohrišćanska grupacija Fridriha Merca koju čine sestrinske stranke CDU, a u Bavarskoj CSU, osvojila je 29% glasova.

Druga po snazi je ekstremno desna Alternativa za njemačku (AfD) Alise Vejdl s 19,5% osvojenih glasova, a treća Socijaldemokratska partija (SPD) odlazećeg kancelara Olafa Šolca s oko 16% glasova.

Zeleni (Program Savez 90/Zeleni) su osvojili 13,5%, a ljevica Linke oko 8,5% glasova.

Liberali (Stranka slobodnih demokrata – FDP) Krstijana Lindnera s 4,9% i nova lijevo orijentisana stranka novinarke i poslanice Sare Vegenkneht s 4,7% osvojenih glasova, ispod su cenzusa od 5% glasova potrebnih za ulazak u parlament.

Povezani članci

Svijet

Njemci izlaze na birališta: Uobičajeno, favorit neće dobiti većinu

Svijet

U NJEMAČKOJ SJUTRA NAJVAŽNIJI IZBORI OD 1945: Tri tradicionalne stranke protiv ekstremista

Svijet

Izbori u Njemačkoj u nedjelju: Manji Bundestag, manje kandidata i sve starije biračko tijelo

U odnosu na prethodne izbore najveći rast je ostvarila Alternativa za Njemačku, dok je Socijaldemokratska partija najviše pala.

Ove izbore mnogi analitičari smatraju najvažnijima od II Svjetskog rata jer treba da odluče smjer kojim će krenuti posrnula njemačka ekonomija.