Video
Nasuprot tome, Institut njemačke privrede (IW) poziva na olakšavanje migracije iz država bivše Jugoslavije i Albanije, ističući ekonomske koristi za Njemačku, piše RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND), prenosi N1.
Prije deset godina, priliv tražilaca azila iz Srbije, Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine izazvao je reakcije u javnosti. Većini tih ljudi nije odobrena zaštita, a dolazak u Njemačku motivisali su relativno visoki socijalni doprinosi. Kao odgovor, tadašnja njemačka vlada pooštrila je azilne propise i uvela “Zapadnobalkansko pravilo”, omogućavajući lakše zapošljavanje radnika iz regije.
Međutim, godišnja kvota za radne migrante bila je ograničena na 50.000 osoba. Nova njemačka vlada sada planira da prepolovi tu brojku na 25.000 godišnje, piše RND, prenose Nezavisne.
Stručnjak za migracije pri IW, Wido Geis-Thöne, smatra da bi smanjenje kvote bilo pogrešno. Prema njegovim podacima, broj zaposlenih iz zemalja Zapadnog Balkana, koji ne pripadaju EU, porastao je između 2019. i 2024. za 165.000, dosegnuvši 521.000 radnika. On naglašava da mnogi migranti rade kao kvalifikovani stručnjaci – u ljeto 2024. godine, oko 300.000 ih je imalo posao koji zahtijeva stručno obrazovanje ili diplomu, što je 100.000 više nego pet godina ranije.
Pozitivan bilans za državu.
Pored toga, podaci IW-a pokazuju da je broj osoba koje primaju socijalnu pomoć i koje bi mogle raditi smanjen za 3.000 između 2019. i 2023. godine, dosegnuvši 88.000. Geis-Thöne zaključuje da migranti sa Zapadnog Balkana u cjelini više doprinose kroz poreze i doprinose nego što primaju državne beneficije, te stoga nema razloga za ograničavanje migracije.
Stručnjaci upozoravaju i na demografske promjene koje dovode do sve većih nestašica radne snage. IW se zalaže za dodatno olakšavanje zapošljavanja radnika sa Zapadnog Balkana, uključujući ubrzavanje i pojednostavljenje viznih procedura.
Preporučeno
Geis-Thöne takođe ističe važnost jače integracije Zapadnog Balkana u evropsko tržište, uključujući slobodu kretanja radnika. On upozorava da bi slaba integracija mogla dovesti do razočaranja stanovništva u jugoistočnoj Evropi, što bi iskoristile druge sile poput Rusije.
